Prvih trideset festivalskih godina je prošlo. Znamo kako se dijete rodilo, kako je raslo i naraslo do visina. Od početka smo znali tko mu je biološki otac, ali smo ga nekih godina kad je dao sve od sebe – jednostavno izbrisali. To dijete su mnogi prisvajali dok je bilo lijepo, zgodno, stasito. A novi, samozvani očevi, iz godine u godinu, hraneći ga lošom hranom, usprkos pijanstvu i brojnim porocima, tvrdili su da je svake godine sve ljepši i nikad bolji! To je sažetak priče koja traje do dana današnjeg. Godine 1991., u svom 31. izdanju tek počinju pravi problemi. I teško će se ponoviti godina poput one iz 1991. Bio je to festival prepun sukoba, ali i niza drugih okolnosti koje jednostavno nisu išle u prilog održavanju 31. fešte.

Zdenko Runjić

Dotadašnji umjetnički direktor Zdenko Runjić još godinu prije dao je do znanja da bi se rado uhvatio skladateljskih poslova, pa je na temelju javnog natječaja početkom 1991. na čelo Festivala zabavne glazbe Split ’91 došao Teo Trumbić, poznati splitski skladatelj. Tako je odlučila Radna zajednica Dalmacijakoncerta. Na natječaj je pristiglo još šest ponuda od: Nenada Vilovića, Ivice Bašića, Đorđija Peruzovića, Ive Lesića, Pavla Kolarova i Saše Lukića. Konstituiran je i novi Festivalski odbor: Mirko Bošnjak, Esma Cicmilović, Branko Latinac, Miroslav Lilić, Ivanka Luetić, Marin Mihanović, Ivica Pavičić, Ivo Petrinović, Nada Ružić, Teo Trumbić i Ivica Vrkić.

Teo Trumbić

Trumbić je dobro zamislio 31. uprizorenje Splita. Pošteno je pokušao napraviti dobar festival, ali gotovo mu ništa nije išlo za rukom. Ono što je najtužnije i što se gotovo nigdje nije dogodilo na našem estradnom prostoru, bio je tihi bojkot nekih pjevača i autora. Neke od „velikih“ zvijezda, odjednom su se „umorile“ i nisu bili spremni nastupiti na Trumbićevu festivalu. Umjetnički savjet u želji da ima što kvalitetnije autore, uputio je pozive poznatim skladateljima Đorđu Novkoviću, Rajku Dujmiću, Zdenku Runjiću i Tomislavu Ivčiću.

Odazvali su se Novković i Dujmić. Selekcijska komisija je izabrala za izvedbu 34 skladbe (Zabavne melodije) i 21 skladbu za večer pod nazivom Lijepa naša (ex. Marjane, Marjane). Odabrani su i izvođači, a u tonskim studijima Splita, Rijeke, Ljubljane i Zagreba obavljaju se posljednja snimanja za nosače zvuka. Vjeruje se da će posao biti završen za nekoliko dana. Prva izdanja gramofonske kuće Jugoton trebala bi se pojaviti na tržištu sredinom lipnja – tvrdi Press služba Splita ‘ 91.

Najljepša pjesma bila je PJESMA!

Ustavni predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić sa zadovoljstvom se prihvatio pokroviteljstva programa Lijepa naša, što će se u sklopu XXXI. festivala zabavne glazbe održati 5. srpnja na Prokurativama. Ta informacija potvrđena je dopisom što ga je u ime gospodina Mesića potpisao šef kabineta Toni Glowatzsky. U dopisu se između ostalog kaže da će Predsjednik osobno prisustvovati tom programu.

U Split su počeli pristizati brojni pjevači. Pozornica na Prokurativama bila je spremna, došla su televizijska reportažna kola, sva ona znana lica što se godinama muvaju oko festivala. Bili su tu i brojni novinari. Ali, na generalnoj probi, odjednom je kao grom iz vedra neba došla vijest: Festival se odgađa zbog napada JNA na Sloveniju!



Evo kako su tu odluku popratili neki mediji:

BORBA (Beograd) , 4. VII. – Festival zabavne glazbe Split’91 što je sinoć trebao da počne, prvi put u svojoj 31 godinu dugoj povijesti, odgođen je na neodređeno vreme. Odluka je donesena prošle noći u pauzi generalne probe, nakon što su kompozitorii, izvođači, tekstopisci, dirigenti, članovi orkestra, tehnike i stručnih službi Festivala spontano i jednoglasno zaključili da je neprimereno u okolnostima ratnih pretnji nad Hrvatskom održati festival lakoglazbenih nota. (Tanjug)

Sarajevski AS 12. VII. postavlja pitanje zašto se otkazuju festivali, a u tekstu pod naslovom Rat prepao organizatore, pribavili su i mišljenje poznate srpske glumice Mire Banjac:

– Čini mi se da je lepo što se neki festivali pripremaju. „To je jedan demarš ka harmonizaciji naše situacije. Jer, ljudi koji se bave duhom i kulturom treba da pokazuju dobru volju i da svojim zajedničkim istupima pokušaju doprinijeti boljem sutra. Volela bih kada bi ikako bilo moguće da mnoge, svima nama drage manifestacije i dalje postoje. Ako ni toga ne bi bilo, onda je već sve jasno i suviše tužno“.

Da, bilo je sve jasno i suviše tužno.

U samoj Direkciji Festivala ima puno problema. Računaju da će negativan festivalski saldo iznositi nekoliko desetaka tisuća DEM.

– Točan iznos nije poznat jer u Dalmacijakoncert još pristižu računi za obavljene poslove i usluge u pripremi otkazanog festivala (hotelski smještaj, postavljanje pozornice, scene i gledališta te izrada propagandnog materijala), ali se već sada zna da neće biti mali. Sredstva za podmirenje tih računa Dalmacijakoncert će izdvojiti iz dobiti marketing službe- tvrdi Esma Cicmilović, direktorica Splita’91 (Slobodna Dalmacija ( 11. VII.)

Festivalski odbor zasjedao je i 18. kolovoza i donio niz odgađajućih odluka. Festivalski odbor je radi ispunjenja ugovora s brojnim sponzorima te promocije festivalskih pjesama, odlučio održati Split’ 91, kojem iz naziva skida naziv Festival zabavne glazbe te ga reducira samo na izvođenje pjesama u natjecateljskom dijelu, te u Lijepoj našoj. Prema toj odluci, Split’91 trajat će tri dana, prva večer će biti izlučna i na njoj bi se izvelo 34 skladbe, od kojih bi se 20 najboljih izvelo idućeg dana u finalu koje će se održati 27. rujna. Lijepa naša bi išla u subotu 28 rujna. Dakako, Festival se ne bi mogao održati na Prokurativama već u Sportskom centru Gripe koji može primiti oko tri tisuće posjetitelja. Umjesto tradicionalne festivalske himne Nima Splita do Splita, uputit će se zamolba Tomislavu Ivčiću da svoju pjesmu Stop the War in Croatia otpjeva na početku i na kraju Festivala. No, Split’91 je još jednom odgođen! U međuvremenu su zatvorene sve prometnice između Zagreba i Splita. Rat u Hrvatskoj se zahuktao, a Festival se predviđa za listopad.

Split’ 91 bio je festival koji zapravo to i nije bio. Međutim, obzirom da su snimljene sve skladbe, ipak ga opravdano brojimo u dugome nizu.

Pop Design. Foto: Stane Jerko

LISTA SKLADBI PREDVIĐENIH ZA IZVEDBU NA SPLITU ‘ 91: Sušac blues (M.Ban-M.Ban) Daleka obala, Budi vjetar za sve moje lađe (J. Banov-S.Mišević) Ivo Pattiera, Ljubav postoji zbog nas (N.Belan-I.Krstulović) Neno Belan i Anja Šovagović-Despot, Drugi vitri sada pušu (M.Cetinić-M.Cetinić) Meri Cetinić, Ljubav jedna velika (J.Gerželj-M.Radalj) Silvana Skopljanac, Sva čežnja moja (J. Guinović-J.Matošić) Nena, Adio svitu (M.Jelavić-Z. Stipičić) Matko Jelavić, Ime mi je mate (R. Dujmić-M. Vukelić) Milo Hrnić, Što si sanjala ( I. Jusić-D.Britvić) Ibrica Jusić, Zašto odlaziš (I.Kabiljo-I.Kabiljo) Ilan Kabiljo i Ivana Banfić, Bambino ( N. Kalogjera-M.Kalogjera) Ljupka Dimitrovska, Noćas će mjesec sklopit oči svoje (L. Kazinoti-E.Pelaić) Nenad Vetma, Jet set ( G. Koprov-K.Crnogorac) Top Express, Sedam Dana (T. Košmrlj-T.Košmrlj) Pop Design, Zapivat će grdelini (M. Kraljević-J. Fiamengo) Pero Panjković, Svjetlo života (I.Lesić-B.Zlatanović) Tedi Spalato i Maja Blagdan, Crvenokosa (A.Kahle/S.Lukić-A.Kahle) Delfini, Bog je svjedok moje ljubavi (T. Mrduljaš-T.Mrduljaš) Alan Tarabarić, Na punti Marjana (T. Mrduljaš-V. Lekić) Severina, Ja sam zet, skoro za pet (D.Mucalo-D.Mucalo) Mucalo, Balote (Đ.Novković-A. Muštra-Tulija) Mirko Cetinski i Grupa Valdibora, Ljubim ti ruku majko (Đ.Novković-Ž.Pavičić) Zdravko Škender,Srce si mi Otkopčala (Đ. Novković-A. Muštra-Tulija) Duško Lokin, Vir (I.Pupačić-Z.Pupačić) New Swing Quartet, Prokurativo (T. Papić-H.Papić-Stanić) Radojka Šverko, Šta bi mama rekla (E.Pelaić-E.Pelaić) Leila, Proplakat će kamen bili (D. Šarac-P.Picukarić) Mladen Grdović i Klapa Bonaca, Zaljubljeni (I.Šerfezi-I.Šerfezi) Ivica Šerfezi,Nek’ se svira pjesma ljubavi (F.Šiško-F.Šiško) Ivanka Luetić, Ti i ja (J.Škaro-J. Škaro) Werner Brozović, S okusom mora (D.Tolja – A. Šarar) Davor Tolja, SAMO ILUZIJA (N.Vilović-N.Vilović/I.Krajač) Josipa Lisac, Bokal vina za Marina (B.Zahtila – N. Zuban) Anelidi, Ljeto na obali (D.Žanko-Z.Stipičić) Dražen Žanko.

Delfini

PROGRAM LIJEPA NAŠA: Hrvatska je moj san (D. Malovan-D.Malovan) Damir Malovan, Jadrane moj plavi (V. Miljan-V. Miljan) Steve Mikulin, Velebita dobre vile (B. Šanić-B. Šanić) Grupa Hrvatski Walter, Bratska pjesma (B. Starc-B. Starc) Klapa Bonaca, Kolijevko moja (V. Urlić-N.Krpetić) Duo Žal, Veselimo se (I. Farac-I.Farac) Grupa Valovi, Stara mati, stari dome (D. Paulik-J. Fiamengo) Mario Ušić, Svi smo za hrvatsku (I. Fabijan-I. Fabijan) Ivo Fabijan, Suze moje majke (T. Ivčić-T. Ivčić) Vedran Ivčić, Jedna je Hrvatska (J. Čenić-J. Čenić) Vera Svoboda, Vraćam ti se Tomislave grade (F. Šiško-F. Šiško) Miljenko Radišić, Ti si moja rođena (M. Cetinić-J. Burić) Meri Cetinić, Tko mi sudit može (D. Zečić-D. Zečić) Dražen Zečić, Draga moja Hrvatska (Tony Glowatzky-Ž. Krznarić) Ljerka Palatinuš, Sinjskoj majci (A. Vučković-A. Vučković) Grupa Ujaci, My heart is in Croatia (Z. Presečki-I. Krajač) Joanne Perica, Biži, biži Mate (A. Baša-N. Zuban) Trio Rio, Sretan je onaj tko Hrvatsku ima (I. Lesić-M. Samardžić) Zdravko Škender, Hrvatska se rađa (A. T. Kikaš-A.T. Kikaš) Krunoslav Cigoj, Od stoljeća sedmog (D. Žanko-I. Cvitić) Dražen Žanko, Kome bi šumilo more moje (D. Marušić-D. Marušić) Milo Hrnić.

Ostale su neke lijepe pjesme iz te godine. Ali bila je to godina kada je nad Hrvatskom izvršena strašna agresija, kad su započela granatiranja, ubijanja. Bilo je to vrijeme nametnutog rata, pa bi odabir najljepše pjesme u toj godini bio izlišan. Ipak, Najljepša pjesma te godine bila je PJESMA!

Velike i male ribe

Nakon jednogodišnje stanke, Zdenko Runjić ponovno je na čelu Hrvatskog festivala zabavne glazbe Split. Festivalsko, 32. izdanje vedrih nota održano je od 2. do 4. srpnja , u vrijeme žestokih ratnih sukoba na području Hrvatske. Ugođaj koji se stvorio oko festivala bio je potpuno u suprotnosti s onim što se zbivalo u drugim dijelovima Republike Hrvatske.
Ipak, svo to ozračje podsjećalo je na najljepše splitske festivalske noći. Međutim, u samome tkivu prokurativske glazbene fešte, lomila su se koplja, pucalo iz svih mogućih oružja… Najviše jezikom! Skandala je, dakako, bilo i iza pozornice. Čak i fizičkih obračuna. Jedna pjevačica i supruga jednog pjevača, toliko su se zakrvile, da je pored grubih riječi radila i ubojita ženska potpetica. Sva sreća da u to vrijeme nisu bile moderne visoke tanke potpetice! Ništa nije zbunilo Zdenka Runjića ni organizatore Festivala. Oni su kalkulirali da ti detalji mogu samo pogodovati prodaji nosača zvuka, a i promociji festivala kroz medije. Žalosno ako skandali i incidenti pogoduju prodaji pjesama! Nešto lošija situacija bila je s odabirom pjesama koje su se trebale izvesti na Prokurativama. Za Split’92 na programu je bilo fantastičnih 70 skladbi. Doduše, trideset domoljubnih nije bilo predviđeno za natjecateljske večeri. Dakle, ostale su dvije polufinalne i jedna završna. U boj za finalnu subotnju večer krenulo je 40 skladbi. Naravno, čim jedan festival ima umjetničkog direktora, glazbenog producenta, pa direktora Festivala i sve moguće komisije i potkomisije, a unaprijed se zna tko i zašto treba biti u finalu – problemi su neizbježni.

Ali i to je dio festivalskoga folklora, onih vječitih nepravdi u kojima velika riba mora pojesti malu ribu. U moru je to praktičnije riješeno jer velike ribe stvarno jedu male. Na festivalima je teško objasniti zašto je neka riba velika kad je svima jasno da je zapravo mala… Očito sam se ovdje spetljao s ovom rečenicom, ali vjerujem ipak da je svima razumljivo i jasno što je pjesnik htio reći. Taj preveliki interes, klanovi, koji sad već nisu umotvorine bolesnih novinara, postojali su i ranije, ali u nešto blažem obliku. Prije je postojao famozni „republički ključ“ koji, istini za volju, na Splitskom festivalu i nije baš otključavao sva vrata. Što se pak tiče pjevačkoga tima koji je nastupio na Splitu’92, bilo je nešto zvijezda. Neki od njih su to bili tog trena, a neki će postati tijekom godina koje će doći.

Radojka Šverko

Nastupili su: Zlatko Pejaković, Oliver Dragojević, Daleka obala, Pero Panjković, Tutti Frutti, Tereza Kesovija, Zlatan Stipišić-Gibonni, Tomislava Miše, Vinko Coce, Stijene, Vesna Ivić, Radojka Šverko, Thompson, Dražen Zečić, Ivo Amulić, Milo Hrnić, Matko Jelavić, Ivanka Luetić, Siniša Vuco, Dražen Žanko, Meri Cetinić, Neno Belan, Ujaci, Duško Lokin, Mucalo, Tedi Spalato, Chris Galiot, Vladimir Kočiš-Zec, Đoni Gitara, Angelo Tarticchio, Mirella Meić, Alan Tarabarić, Tom Habričko, Neno Papić, Mladen Grdović, Nenad Vetma, Ivica Sinovčić, Trio Rio Croati, Željana Bralić, Adria, Trio Gušt i Ksenija Erker.

Vuco
Alan Tarabarić
Željana Bralić

Pa, za ratne prilike i neprilike i nije baš tako loša postava. Neki su predstavljali nešto, neki pak ništa. Tako je bilo i s glazbom.

Zadnji festivalski nastup Zdenka Runjića na Prokurativama, ostavio je neke vrijedne bilješke za nešto što se zove dobra glazba. U prvom redu to su sjajni Friži Ede Matkovića i Jolande Tudor, Tebe nisam bio vrijedan Zlatana Stipišića, Da je meni s tobon kroz pasike Nenada Ninčevića, Tvoja ću ostat Helene Papić-Borozan, Moja Dalmacijo Dražena Žanka…

Runjićev festival na Prokurativama ostavio je i ponešto sumnje u regularnost glasovanja. Tako novinar Igor Brešan u osvrtu na finalnu večer u samome naslovu tvrdi da je Mrduljaš moralni pobjednik! Tako je on tvrdio i čuo.

– Festivalski će se zvuci s Prokurativa po starom dobrom običaju brzo razmiliti eterom, što će reći da festival još nije gotov. Moralna priznanja će s lakim vremenskim odmakom u postupku gdje nadglasavanja nemaju nikakva značaja ipak doći u prave ruke, u vlasništvo onih koji su ih uistinu i zaslužili, ali im je festival nedostojno ili tek djelomično uzvratio. Redom, po potpisnikovoj (I.Brešan) slobodnoj procjeni to su 1. Ivo Amulić, 2. Gibonni, 3. Oliver, 4. Belan, 5. Ivić, 6. Stijene i 7. Pejaković. Tako je mislio 1992. Brešan.
A festivalska publika, stručni žiri i iseljena Hrvatska, imali su svoje favorite:

NAGRADE I NAGRAĐENI
PUBLIKA: ZLATNA MEDALJA: Ako odem prijatelji (Dražen Zečić-Dražen Zečić) Zlatko Pejaković, SREBRNA MEDalja: Sunčano je nebo proplakalo (Frane Šiško-Frane Šiško) Pero Panjković, BRONČANA MEDALJA: Moja Dalmacija (Dražen Žanko-Olja Savičević) Tereza Kesovija.

STRUČNI ŽIRI: ZLATNA MEDALJA: Tebe nisam bio vrijedan (Zlatko Stipišić-Zlatko Stipišić) Gibonni, SREBRNA MEDALJA: Da je meni s tobom kroz pasike (Nenad Ninčević-Nenad Ninčević) Tomy i Vinko Coce, BRONČANA MEDALJA: Od mora do mora (Jadran Vušković-Marijan Ban) Daleka obala. NAJDOMOLJUBNIJA SKLADBA: Tvoja ću ostat (Helena Papić-Borozan- Helena Papić-Borozan) Radojka Šverko.

Najbolji tekst- Jolanda Tudor (Friži), Najbolji aranžman- Stipica Kalogjera (Mjesec siječanj, petnaesti dan), Najoriginalniji scenski nastup- Mucalo (Mi smo širili europsko jedinstvo)
Najbolja interpretacija- Stijene (Zbogom prva ljubavi).
Iseljena Hrvatska: Zlatna medalja – Bez tebe (Tomislav Mrduljaš-Vedran Lekić) Oliver Dragojević.

Dakako, moglo bi se još o festivalu Split’92 napisati. I dobrih i loših stvari. Ali, ono što je stvarno loše za taj jedinstveni festivalski ambijent lakih nota, tek će doći.

Runjićev i Vrkićev festival

Samo oni koji su se od prvog dana borili za Split’93 znaju kako im je teško bilo. Ni jedan festival nije napravljen u takvim okolnostima. Nakon Splita’92, tisak je bio prepun prepucavanja o tome tko ima, a tko nema pravo organizirati Split’93. Zdenko Runjić se pozivao na ugovor s Dalmacijakoncertom, a čelni ljudi Dalmacijakoncerta su to osporavali. Tu se našao i gospodin Ivica Vrkić. I tako se festivalska, skladateljska stihopisačka, pjevačka i ina čeljad našla na dvije strane. Odluka je pala: Runjić će organizirati svoj privatni festival Melodije hrvatskog Jadrana, a Vrkić svoj – Split’93. Onda se počelo žestoko pisati o Runjićevom i Vrkićevom festivalu. U nedogled… Objektivno i neobjektivno. Runjić je, čini se, imao veću medijsku potporu, a na Prokurativama i oko nje bilo je stresno. Runjić će okupiti sve same zvijezde, Prokurative se osuđene na propast!

Je li Festival legalan? Da, Festival je legalan! – stoji u priopćenju za javnost Gradskoga poglavarstva Splita: „Prethodno je sve pokušano da do ovakve situacije ne dođe, pa je nekoliko puta vođen razgovor s obje strane. Ponuđeno je vlastito rješenje i kompromisno, do kojega, nažalost nije došlo. Festival je legalan jer iza njega stoji Grad, odnosno takvu odluku je donijelo Gradsko vijeće i Poglavarstvo, te je organizaciju Splita’93 povjerilo društvenom poduzeću Dalmacijakoncert koje ga je organiziralo i protekle 32 godine. Gradsko poglavarstvo Splita stoga u cijelosti podržava održavanje festivala, čija je realizacija u punom tijeku i koji će se održati na splitskim Prokurativama 1.,2. i 3. srpnja. To što neki ne sudjeluju ni u organizaciji ni u izvedbi Festivala, nije krivnja novoga Gradskog vijeća i Poglavarstva, već tih ljudi. Poglavarstvo žali što upravo ti ljudi nisu bili spremni svoje osobne interese ovom prigodom podrediti interesu grada i sviju nas. Mole se svi oni kojima je stalo do ovoga grada i njegovih manjih i većih simbola da pomognu realizaciji festivala, kako su to i do sada činili. Time pomažu gradski festival, a ne privatne projekte“ – kaže se u priopćenju Gradskog poglavarstva, koje je potpisao gradonačelnik mr. Nikola Grabić.

Nikola Grabić

Još na prvoj Dori, na kojoj sam bio prisutan kao izvjestitelj Slobodne Dalmacije, vodio sam duge razgovore s Tomislavom Ivčićem. Obećao je potporu Splitu i na tu smo potporu računali. Na inicijativu Ivice Vrkića koncem veljače 1993. godine u maloj prostoriji Dalmacijakoncerta sastali su se: prof. Josip Biskupović, Ivica Bašić, Goran Pelaić, Krešimir Oblak, Saša Lukić, Zvonko Pupačić i Tonči Della Zotta. Tog trenutka mi smo bili i rukovodstvo, umjetnički savjet i selekcijska komisija. Na stolu su uredno bile složene kazete s pjesmama pristiglim na natječaj za Split’93. Odmah se započelo s radom. Predložio sam da bi predsjednik selekcijske komisije trebao biti budući umjetnički direktor. Držao sam da bi dobro bilo da to bude Ivica Bašić. Kasnije se pokazalo da je moj prijedlog bio dobar.

Ivica Bašić

Smrt Tomislava Ivčića kao šok

Rad Selekcijske komisije išao je vrlo glatko. Tu nam je puno pomogao prof. Biskupović i Krešimir Oblak, poznati skladatelj iz Zagreba. Pošteno govoreći, Ivica Vrkić bio je vrlo korektan i nije se ni jednoga trenutka petljao u rad Selekcijske komisije. Vrkić je nedvojbeno zaslužan što se Split’93 uspio održati na životu. I to mu valja priznati. Ali, novine su i dalje brujale o legalnosti i ilegalnosti. I onda je stigla tužna vijest, baš za vrijeme žiriranja: Poginuo je Tomislav Ivčić! Sve naše nade pale su u vodu. On nam je mogao i obećao pomoći. Ali, krenuli smo dalje i pored toga što je svakoga dana izlazio poneki članak koji je govorio o ilegalnosti tzv. Vrkićeva festivala.

Vjerne Radojka i Kondža

Sjećam se i prve presice neposredno pred početak Festivala. Još uvijek nije bilo sigurno hoće li neka od zvijezda estradnoga neba doći na Split’93. Neki su pitali postoji li još uvijek taj festival? E, baš na toj prvoj presici pojavila se Radojka Šverko. Tad sam glasno, onako iz srca rekao: Festival može početi, došla nam je velika umjetnica! Radojka je i narednih godina bila vjerna Splitu, ali su je onda neki drugi umjetnički zaboravili. Njeno ime je imalo posebnu snagu i nije se s drugog festivala moglo govoriti o „estradnom sitnežu koji nastupa na Prokurativama“.

Organizacija festivala bila je izuzetno dobra. Možda najviše zahvaljujući Jasni Matijaca. S njom nije bilo lako surađivati, ali je veliko zadovoljstvo! U svakom slučaju vodila neke važne konce. Kad joj je scenograf donio na stol svoju ideju (i troškovnik), ne trepnuvši ga je odbila. Kroz jednu noć napravila je scenu i time uštedjela golemu svotu novca za festivalske aktivnosti. Istina, navukla je na sebe bijes zelenih jer je s Marjana preselila pravu agavu na Prokurative. Mora se priznati, bila je to vrlo efektna pozornica koja je jasno govorila gdje se održava festival.

Split’93 okupio je neka od imena s kojima se nije moglo ismijavati organizatore, od spomenute Radojke, Vice Vukova, Srebrnih krila, Mladena Grdovića, Ibrice Jusića, Zorice Konđe, Vladimira Kočiša, Borisa Novkovića, Tonija Kljakovića, Ljupke Dimitrovske, Tonija Cetinskog, Vinka Coce…

Boris Novković

A što se glazbe tiče, i danas bih gotovo 90 posto skladbi potpisao da sam ponovno u selekcijskoj komisiji, od liste skladateljskih imena do pjevačkih. Te iste godine pored Melodija hrvatskog Jadrana rođen je Zadar-fest. Prokurative nisu više same. Trebao je to biti poticaj za nešto još bolje. Prokurative su trebale ostati ono što su oduvijek bile: Jedinstvene po zvuku i poruci!

Kamere Hrvatske televizije pratit će tijek svih večeri 33. hrvatskog festivala zabavne glazbe Split’93. Prve dvije izlučne večeri u odloženoj snimci na 2. programu iste večeri, dok će se Finalna večer emitirati na 1. programu uz izravan prijenos.

Evo što sam tada zabilježio od nekih sudionika Splita’93:

Vice Vukov :
-Pitate me zašto sam se odlučio nakon toliko vremena nastupit na Splitu i to u natjecateljskom dijelu festivala? Zašto ne! Jedan od razloga je i Zvonko Špišić, koji je napisao dobru skladbu. Vjerujem kako će to publika i žiri odmah osjetiti. Neke čudne su se stvari zbivale oko festivala. Ljudi iz organizacije smatrali su da im je moje sudjelovanje potrebno i iz tog razloga sam tu. Drago mi je što mogu pomoći.

Nikica Kalogjera:
-Zadnjih pet-šest godina nije me bilo na Splitu kao autora. Festival su vodili ljudi koji su mislili da im nisam potreban. Drago mi je što sam ove godine pozvan. Nisam zaboravio skladati. U isto vrijeme dok me u Splitu nije bilo u Europu je otišao moj projekt Adria-Sound. Iz Njemačke sam dobio udžbenik u kojemu se, između ostalog, opisuje mandolina. U njemu piše: Mandolina se upotrebljava onako kako je to u Adria-Soundu donio Nikica Kalogjera.

Ivica Bašić:
-Kao umjetnički rukovoditelj Splita’93, tvrdim da će se ove godine izvesti niz kvalitetnih skladbi. Napravili smo zaokret prema suvremenom zabavnoglazbenom izrazu. Preporuka je bila aranžerima i producentima da ne čine od dalmatinske pjesme grčku. Svim silama se borimo da organiziramo festival na najvišoj razini. U tome ćemo sigurno uspjeti!

NAGRADE I NAGRAĐENI:
GRAND PRIX : Sićaš li se lungomare (N.Ninčević-N.Ninčević) Vinko Coce
NAGRADE PUBLIKE: 1. Sićaš li se lungomare (N.Ninčević-N.Ninčević) Vinko Coce,
2. Andrea (M.Džaja-Z.Listeš) Đoni Gitara , 3. Dimilo je, dimilo ( I. Glibota-Crni-J.Ujević) Express
NAGRADE STRUČNOG OCJENJIVAČKOG SUDA „ĐEKI SRBLJENOVIĆ“
Zajedno (I.Lesić-D.Alebić) Marinella , Žena (A.Baša-M.Antauer) Radojka Šverko, Na kraju putovanja (M.di Capua-D.Načinović) Toni Cetinski.

Tony Cetinski

NAGRADA „TOMA BEBIĆ“ NAJUSPJEŠNIJEM KANTAUTORU – Boris Novković (Više ništa nije kao prije)
NAGRADA ZA TEKST „TOMISLAV ZUPPA“ – Dragi Britviću (Bog nek’ ti pozlati ruke)
NAGRADA „TOMISLAV IVČIĆ“ ZA NAJDOMOLJUBNIJU PJESMU – Rodna Dalmacijo (S.Vuco)
Kad nisam mogao onda „nadglasati“ stručni ocjenjivački sud, držim da su među nagrađanima obvezno trebale biti; Molitva za tebe (J. Banov-I. Kurtović) Zorica Kondža i Nima te (E. Matković-E. Matković) Tomislava Miše-Tomy.

Možda bi trebalo dati Nagradu za nekolegijalnost i otrovne strijele koje su dolazile s bazena Jadrana. Ali, o tome u nastavku.


Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime