SPLITSKA PREZIMENA (XXVIII.) Radosavljevići u Split stižu iz Vranjica u 16. stoljeću, a po nečemu je ovo prezime posebno

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Danas obrađuje prezime Radosavljević i kaže da nas korijeni prezimena vode u Vranjic 1566. godine gdje se među nesposobnima (radi starosti) za vojnu službu spominje Radosav Kamerović. Interesantno je, kaže Kuzmanić, spomenuti da od 65 imena samo tri nisu svetačka (Radosav, Sladoje i Radoje). Zato se, dodaje, može pretpostaviti da se Radosav Kamerović doselio u Vranjic iz mjesta u unutrašnjosti gdje je utjecaj katoličke crkve bio manje izražen.

- Godine 1589. susrećemo Marka Radosavljevića ili Kamerovića, 1598. godine Ivana Hamerovića Memijića iz Vranjica, dok je iste godine zapisano u maticama krštenje Mare Andriane, kćeri Marka Radosavljevića i njegove žene Kuzmane. U 1610. godini kod Marka Radosavljevića stoji oznaka iz Vranjica.

Mihovil Radosavljević, pok. Radosava, 1609. godine uzima na obradu jedan vrt u predgrađu Splita, iznad crkve sv. Frane. Iz svega iznesenog Kuzmaniću je jasno da je prezime Radosavljević nastalo krajem 16. stoljeća, da se obitelj nakon Ciparskog rata doselila iz Vranjica u Split, te da je u Vranjic doselila nedavno, možda čak iz krajeva pod turskom vlašću.

Godine 1632. u Splitu živi 11 članova obitelji s nadimcima Kršul (Karsul) i Tarataj, koji su stari Splićani (uvijek težeći lakoći izgovora) nazivali i Radosaljević. Riječ je o isključivo težačkoj obitelji koji kao
koloni obrađuju 5.865 metra kvadratna imajući prihod po glavi od samo 356 metara kvadratnih, te su se u težnji za preživljavanjem morali baviti i drugim poslovima, u prvom redu nadničarskim.

SPLITSKA PREZIMENA (XXVII.) Puizina je vjerojatno hrvatska obitelj povratnika iz talijanske Apulije

SPLITSKA PREZIMENA (XXVI.) Prvi Ružić koji se spominje u Splitu bio je član bratovštine sv. Marije u Poljudu i sv. Marije u Žrnovnici

SPLITSKA PREZIMENA (XXV.) Prezime Roje nije francusko, u Splitu se prvi put spominje 1503. i ima veze s Kaštelima

SPLITSKA PREZIMENA (XXIV.) Šilovići su se doselili u Split iz Poljica u 16 stoljeću. Prvi put se spominju 1566.

SPLITSKA PREZIMENA (XXIII.) Senjanovići su stara pučka obitelj iz Velog Varoša, podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477.

SPLITSKA PREZIMENA (XXII.) Prezime Smoje dolazi od Smoljanović, pojavljuje se u Splitu nakon pada Klisa 1537.

SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović

SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića

SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.

SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina

SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (XI.) Obitelj Kovačić nalazi se u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu

SPLITSKA PREZIMENA (X.) Obitelj Duplančić je poljičkog podrijetla i stalno prisutna u Splitu od 1596. godine

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split