Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Kuzmanić je još 1993. godine definirao Cipcije kao jednu od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, nasuprot Hrvatskom biografskom leksikonu, koji ih je prikazivao kao odvojak od trogirske plemićke obitelji Cippico, što je naš sugovornik argumentirano odbacio.
Kaže da je rodonačelnik obitelji plemić Matija rođen oko 1120. godine, a od njega potječu obitelji de Madijs i "Drago" (kako do izumiranja nisu reproducirali prezime Kuzmanić im ga je dao po njihovom istaknutom članu Dragi Stjepanovim).
Inače rodonačelnici obitelji de Madijs i Cipci bili su braća spomenutog Stjepana po kojima će Cipcijevi, nakon izumiranja obitelji Drago, oblikovati svoje prezime (Stjepan, Stipe, Ćipe, te konačno Cipci). Ono što veže Cipcijeve i trogirske Cippicove jest isto ime rodonačelnika koji su dvije potpuno različite osobe.
"U međuvremenu sam zahvaljujući pok. Mladenu Andreisu utvrdio da je splitska plemićka obitelj Karepić doseljena iz Trogira odvojak trogirske obitelji Cippico. Starost obitelji Cipci ilustrira njeno prisustvo u četvrti sv. Dujma, na Peristilu, od 1312. godine, a vjerojatno i dosta ranije, pa sve do današnjih dana. Cipciji se po svom imovnom stanju. po prihodu od obrade zemlje, 1528. godine nalaze na četvrtom mjestu iza obitelji Papali, Maruli i Tartaglia", prisnažuje Kuzmanić.
Smrću Petra Cipcija 1698. godine izumire plemićka grana obitelji, a građanski kontinuitet nastavljaju potomci Petrovog polubrata paron Ivana Cipcija koji umire 1726. godine u dobi od 65 godina.
Godine 1832. u Splitu živi devet članova obitelji dominantno trgovačkog statusa, bez traga u zemljišniku što ne znači da nisu imali posjede izvan ondašnje splitske općine.
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
