Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Danas je na redu obitelj Cindro za koju tvrdi da zajedno s obiteljima Cipci, Grisogono i Tartaglia pripada najstarijim plemićkim obiteljima čiji korijeni sežu u 12. stoljeće, a vjerojatno i koje stoljeće ranije (nedostatak dokumenata nas prijeći da prodremo dublje u povijest ), čiji potomci i danas žive u Splitu, doduše kao i mnoge druge u reduciranom broju.
Prezime je nadimačkog podrijetla, te čuva spomen na Ivana Cindra, koji se prvi put javlja 1240. godine. Obitelji Cindro, zajedno s ostalim splitskim plemićima, pripadaju velike zasluge za mudru politiku, koja je znanje, inteligenciju i razboritost najčešće pretpostavljala snazi i oružju. No, kao svako pravilo pretpostavlja i iznimke.
"Treba kazati da je obitelj Cindro dala značajan doprinos u osvajanju Klisa 1596. godine, držali su ga mjesec dana i ta koja akcija u tadašnjim političkim okolnostima i dominantno vođena srcem nije imala šanse na uspjeh. Treba međutim kazati da je u svim ratovima s Turcima obitelj Cindro dala izuzetan doprinos".
U 19. stoljeću su izuzetno prisutni u upravi grada, ističući se posebno u Napoleonovo vrijeme (1806-1813. godine) kada Jakov i Josip Cindro obnašaju funkciju načelnika Općinskog vijeća. Vrlo je vjerojatno da je to bio uzrok što nisu dobili potvrdu plemstva od Austrije, koju doduše nisu ni tražili (autocenzura). Kao liječnike, odvjetnike, suce i profesore ih nalazimo u 19. stoljeću, a 1832. godine ih u Splitu stanuje trinaest članova te obitelji koji posjeduju samo 43673 metara kvadratnih zemlje.
"Međutim oni su početkom četvrte decenije 19. stoljeća prodali nešto manje od 500.000 metara kvadratnih zemlje ponajviše obitelji Bassa. Nije mi poznato iz kojih motiva su prodali više od 90 posto posjeda u splitskoj općini, uz napomenu da oni kao i drugi splistki plemići posjeduju zemlju u splitskoj okolici, kako na kopnu tako i na otocima, pa tako i danas imaju posjed u Strožancu".
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
