SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana. 

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Na vrlo staro prezime Negod (t) ić Kuzmanić je naišao 1455. godine kada se spominje Mate Negodić iz sela Prasca. Godine 1514. susrećemo Tomu Negodića iz sela Prasca ili Vranjica (Prasza se u Vragniz ), a 1547. godine Duju Negodića iz Vranjica. Od 65 popisanih odraslih muškaraca godine 1568. (u vezi regrutacije veslača za galije) u selu Vranjic, 12 su Negodići koji su se u Split odselili nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.) kada je odselilo cjelokupno Vranjičko stanovništvo. 

- U maticama ih prvi put susrećem 1598. godine prilikom krštenja Tome, sina Duje Negodića i njegove zakonite žene Mare. Obitelj izumire u muškoj lozi u drugoj polovici 19. stoljeća. Današnji Negodići (ponekad radi lakšeg izgovora Negotić - slično kao rožada i rožata) duguju svoje prezime Luciji Negodić koja se 1788. godine udala za Ivana Ugrina iz Sitna u Poljicima. Kontinuitet nastavlja njihov sin, težak Petar, koji se 1834. godine oženio Perinom Borovčić - Kurir, a nakon njezine smrti udovicom Katom Pilić 1854. godine. 

Kako dalje kaže Kuzmanić, obitelj se nastavlja njihovim sinom Marinom, te unukom Josipom koji je 1906. godine oženio Dominu -Oršulu Senjanović - Čopo, uz napomenu da su svi težaci. Godine 1832. u Velom Varošu u Splitu živi šest članova težačke obitelji koji posjeduju 5.009 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 13.765 metara kvadratnih imajući prosječan prihod od 2.364 metara kvadratnih po glavi što ih svrstava među siromašnije težačke obitelji.

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split