Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Danas govori o obitelji Krstulović čije je prezime evidentno patronimik koje se, kaže Kuzmanić, moglo susresti diljem Dalmacije u 15. i 16. stoljeću, dok se ime Krstul, koje je nedvojbeno poslužilo kao predložak za prezime, pojavljuje u 14. stoljeću.
- Ime je u evidentnoj vezi s Isusom Kristom, a dočetak "ul" je tipičan za srednjovjekovni Split i ako bi ga željeli s aspektom utjecaja s nekim povezati bio bi to samo Rim, odnosno latinski preko dalmatinskog romanskog, ostavljajući Rumunjsku, Daciju, Trajanu. Oblik Krstulović povezan je s dosad često spominjanom problematikom slova "r".
Kuzmanić podsjeća kako otočani i danas kažu Isukarst. Splitski Krstulovići, prisutni u gradu od
1601. godine, doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz sela Srinjine. Krstulovići su jedan od najbrojnijih splitskih rodova i dijele se na više grana. Opare i Relije nastanjuju Manuš i Lučac, dok u Varošu imamo nadimke Ajduk i Kese, te kasnije Marinka, Spadin i Jelić, pri čemu će posljednji postati prezime, odvajajući se od Krstulovića.
Do kraja 19. stoljeća su dali tri svećenika, Mihovila (1675. - 1738.) od varoške grane, Antu Reliju (1764. - 1786.) koji je stigao postići stupanj đakona, te Luigija Oparu (1809. - 1889.), kaptolskog prepozita. Godine 1832. u Splitu živi 109 Krstulovića i to 44 Opare, 37 varoških i 28 Relija, dominantno težačke orijentacije.
"Kod Opara nalazimo mastioničara ili tangara, kod Relija kovača i pomorca, kod varoške grane postolara, dok su Jelići gotovo isključivo mesari. Krstulovići posjeduju 51.045 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 686.424 metara kvadratnih uživajući 4.342 metra kvadratna zemlje po glavi što ih svrstava među bogatije obitelji.
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
