SPLITSKA PREZIMENA (XI.) Obitelj Kovačić nalazi se u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Kovačići su vrlo stara splitska obitelji, čiji nas vjerojatni trag vodi u 1483. godinu kada se spominje Šime Kovačić, ribar iz Splita. Premda se na temelju manjeg broja podataka iz 15. i 16. stoljeća ne može sa stopostotnom sigurnosti utvrditi kontinuitet, Kuzmanić smatra dopuštenim konstatirati da se obitelj Kovačić nalazi u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu. 

Do kraja 18. stoljeća Kovačići su težaci, mornari i ribari nastanjeni u Velom Varošu. Njihov prestiž potvrđuju dva kanonika, od kojih je Petar umro od kuge 1765.godine u 68. godini života. Drugi kanonik Pave (1731. - 1805.), oporučni nasljednik Petra, umro je u Pagu, gdje je pokopan u crkvi sv. Marije. 

- Bio je pristaša pripojenja Dalmacije Austriji, a imao je značajnu  ulogu u smirivanju strasti koje su dovele do ubojstva pukovnika Matutinovića, pristaše Francuske revolucije 1797. godine. Kovačići su dali još jednog svećenika, također Pavla, koji je umro 1822. godine u dobi od 70 godina. 

U 18. stoljeću te obitelji nadimačkog prezimena, koje čuva spomen na zanat, susreće se nadimak Sarzentov, sargente znači narednik, a u 19. stoljeću Pavlina, Boršin i Sibiškin. Godine 1832. u Splitu žive 63 člana obitelji Kovačić, u kojoj uz pomorce, zidare i mesare ima najviše težaka. Posjeduju 70.894 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 275.585 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi od 3.899 metara kvadratnih, što ih obzirom na činjenicu da nisu isključivo težaci svrstava među imućne obitelji.

SPLITSKA PREZIMENA (X.) Obitelj Duplančić je poljičkog podrijetla i stalno prisutna u Splitu od 1596. godine

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Spliti pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split