Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

Kuzmanić danas obrađuje prezime Mojtić i kaže da ih prvi put nalazimo 1539. godine kada se susreće Petar Mojtić. Vrijeme kada se Mojtići javljaju u Splitu, te sudjelovanje u uskočkim parnicama, Kuzmanića potiču da ih kao i obitelji Jelačić i Smoje, svrsta među uskoke (1537. godine Turci su osvojili Klis ).

Tekst se nastavlja nakon oglasa

- Vojničko opredjeljenje obitelji potvrđuje kapetan Ivan Mojtić koji je 1653. godine oženio Jakicu Brajčić, kćerku pok. kapetana Grgura, te harambaše Jure Mojtić koji je umro 1781. godine u dobi od 86 godina. Obitelj je nastanjena u Velom Varošu, a od sredine 17. stoljeća prati ih nadimak Žmire da bi se u 19. stoljeću pojavili nadimci Grašo i Matacin.

Godine 1832. u Splitu živi 20 članova obitelji tada isključivo težačke orijentacije jer ribari će se pojaviti krajem 19. stoljeća. Posjeduju 90 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 51.459 metara kvadratnih uživajući prosječan prihod po osobi od 1.720 metara kvadratnih što ih svrstava među siromašne težačke obitelji.

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split