SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana. 

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Na pitanje po čemu su Mrduja, otočić između Šolte i Brača i Mrduljaši dobili ime moglo bi se pretpostavljati da je riječ o glagolu mrdati. Sigurno je međutim da su Mrduljaši došli sa Klisa, nakon njegovog osvajanja 1537. godine. Tako već 1539. godine nalazimo Matiju, udovicu Stjepana Mrduljića (Marduglich) koja prodaje kuću Luciji Mrduljić stanovnici Splita. 

- Godine 1566. Mrduljići su već udomaćeni u Splitu. Marin Mrduljić je sudac bratovštine sv. Marije na Dobriću, a Stjepan i Jure su njeni članovi. Godine 1591. se susreće Kata Mrduljić koja je prilikom smrti 1622. godine u maticama umrlih zapisana kao Mrduljaš (Marduglias) i praktično od tada se ovaj oblik kontinuirano javlja. Jedna od karakteristika težačke borbe za prestiž jest nastojanje da imaju svećenika iz svoje obitelji, ali je don Frane Mrduljaš (1665. - 1694.) umro vrlo mlad što nije bio rijedak slučaj. 

Obitelj je naseljena u Velom Varošu, a u Splitu 1832. godine žive 33 člana obitelji tada isključivo
težačke orijentacije. U drugoj polovici 19. stoljeća javljaju se uz težake, mesari i pomorci, te učitelj. Posjeduju 9.360 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 162.935 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi obitelji od 3.575 metara kvadratnih što ih svrstava među obitelji srednjeg imovnog stanja kada je o obradi zemlje riječ.

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split