Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Roje je prezime stare splitske težačke obitelji čije je tumačenje poticalo brojna vjerojatna i manje vjerojatna razmišljanja od kojih "francuska veza" predstavlja poseban "biser". Kuzmanić navodi da je to prezime vrlo lijep primjer da za tumačenje prezimena određene obitelji metoda kontinuiteta nema alternative.
- Prvi trag nas vodi u 1503. godinu kada se u Splitu spominje kćer pok. Duje Roljanovića iz sela koje nije čitko zapisano, a koje smo pročitali kao Ostrožine. Riječ je o negdašnjem selu na obrocima Kozjaka iznad Kaštel Lukšića. Godine 1627. susrećemo Duju Roljenovića, vjerojatno unuka pok. Duje, koji 1528. godine obnaša funkciju glavara (gaštalda) predgrađa uz napomenu da je zapisan kao Roljanković. Koristim priliku istaknuti kako su notari, a kasnije i svećenici u matičnim knjigama, često pogrešno pisali prezimena doseljenih obitelji.
Potvrda kaštelanske provenijencije obitelji Roje su podaci iz 1531. godine prema kojima Duje Roljanković obrađuje terene u Smoljevcu i ispod Smoljevca, a riječ je o selu iznad Kaštel Sućurca. Obitelj Roje će se u Splitu pisati Roljanković (Rojlanković, Rojmanković ) do 1672. godine kada se kod smrti Grgura pok. Petra, prvi put javlja prezime Roje.
- Prezimena Roje i Roljanković javljaju se usporedno do 1702. godine kada se potonje javlja zadnji put. Prema mjestu pokapanja mrtvih možemo zaključiti da su u početku nastanjivali Veli Varoš ili možda Dobri, da bi se krajem 17. stoljeća preselili na Manuš pokapajući svoje mrtve pokraj crkvi sv. Dominika, sv. Petra i sv. Roka na Lučcu, za razliku od sv. Roka u Gradu.
Do 1800. godine ne susrećemo im nijedan nadimak, ali je vrlo vjerojatno da kasniji Škraban čuva spomen na Šoltanku Maru Škrabanić koju je Pave Roljanković oženio 1666. godine. Godine 1832. na Manušu živi 56 članova obitelji s nadimcima Tunjica, Pope i Janko, u kojoj uz većinske težake nalazimo drvodjelca Pavu koji je 1833. godine oženio Mariju Radišić, te krojača Paška koji je 1835. godine oženio Ivanicu Đuzel iz Imotskog.
- Rojini posjeduju 59.628 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 282.696 metara kvadratnih uživajući prihod po glavi od 4.428 metara kvadratnih što ih svrstava među bogatije težačke obitelji, napominjući da je među njima bilo značajnih razlika.
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
