SPLITSKA PREZIMENA (XXIII.) Senjanovići su stara pučka obitelj iz Velog Varoša, podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477.

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana. 

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Prezime Senjanović je prezime stare splitske pučke obitelji iz Velog Varoša koje ukazuje da su podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477. godine kada se spominje Mate iz Senja. Godine 1525. spominje se Jure iz Senja, stanovnik Splita, a 1530. godine se nalazi Katuša, kćer pokojnog Jurja Milobrata, supruga mornara Ante iz Senja, koji se koji se 1537. godine naziva stanovnik Splita, kao i njegov otac Stjepan 1539. godine. 

- Gospodin Ante iz Senja 1544. godine je vlasnik broda (patron grippo ser Antonij da Segna), a 1566. godine javlja se s bratom Matom pok. Stjepana, što ukazuje da bi Stjepan mogao biti sin Mate iz 1477. godine. Kod člana obitelji Nikole prvi put bilježimo prezime Senjanović. 

Godine 1566. Ante Senjanin je član bratovštine sv. Marije u Poljudu, a Stjepan Senjanin član bratovštine sv. Mihovila. Iz oporuke Ivanice Senjanović iz 1622. godine, koja svoju imovinu ostavlja nećaku Anti (vjerojatno unuk Ante Senjanovića ), saznaje se da posjeduju kuću iznad crkve sv. Frane. U 17. stoljeću Senjanovići su imali svećenika Stjepana koji je umro 1690. godine u dobi od 50 godina.

Nadimak Pifarin javlja se prvi put 1675. godine, a mnogo poznatiji Čopo 1746. godine. Godine 1832. u Splitu živi 36 članova obitelji Senjanović koje se nalazi kao težake i trgovce na malo, trafikante uz jednog mesara. Senjanovići posjeduju 61.427 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 132.753 metra kvadratna uživajući prihod po glavi od 4.165 metara kvadratnih što ih svrstava među bogatije obitelji iz Velog Varoša.

SPLITSKA PREZIMENA (XXII.) Prezime Smoje dolazi od Smoljanović, pojavljuje se u Splitu nakon pada Klisa 1537.

SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović

SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića

SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.

SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina

SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split