SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana. 

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Obitelj Pavazza ima zajedničko podrijetlo s Jelaskama. Ivan Alujević koji je 1622. godine oženio Katu Liković, te njihov sin Frane koji je 1647. godine oženio Mandu Matošić, pripadaju jednoj i drugoj obitelji. Obitelj Pavazza potječe od Franinog sina Petra Dreje, koji je 1684. godine oženio Lukreciju iz Trogira (nije navedeno prezime). Prezime duguju Petrovom sinu Pavi (Pavao, Pave, Pavazza), koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović - Pifarin. Dvojno prezime Dreje - Pavazza javlja se kod Pavinih sinova, a taj oblik će se, uz nekoliko iznimaka, zadržati do kraja 19. stoljeća. 

- Godine 1832. u Splitu (u župi sv. Križa) živi 35 članova obitelji od kojih je najviše pomoraca uz ponekog ribara i posjednika. Pavazze, kod kojih se u 19. stoljeću javlja nadimak Botta (bačva) vlasnici su 16.000 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 24.277 metara kvadratnih uživajući prosječan prihod po glavi od 694 metra kvadratna što govori o njihovoj gotovo isključivoj pomorskoj orijentaciji. 

Matične knjige nam govore da su Pavazze među prvima odlazili u Južnu Ameriku. 

Godine 1907. tokar Raimondo Pavazza, sin pok. Ante i Dianore Suarez, rođen 1879.godine u sv. Nikoli u Argentini, oženio je Anticu Vlak, iz čega sljedi da je njegov otac Ante došao u Argentinu prije 1879. godine.

SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića

SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.

SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina

SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split