Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Kuzmanić kaže kako je prvi Smoljanović, koji se u Splitu spominje 1540. godine, rođen izvan grada, dok je drugi njegov sin vjerojatno rođen u Splitu. Kod njega je ili, pak kod trećeg Ivana 1574. - 1632. godine došlo do promjene prezimena u skladu sa splitskim običajem skraćivanja, te olakšavanja izgovora kao što od Roljanković nastaje Roje, od Šorolić Šore, od Begović Bego, te od Mijanović Mijan.
- Posebno želim podcrtati da Roje i Smoje svjedoče kako u starom splitskom jeziku ne postoji "lj". Smoljanovići zajedno s Jelačićima, koji se javljaju iste godine, te s Mojtićima, koji se javljaju godinu dana ranije 1539., pripadaju uskočkim obiteljima koje su se u grad uselile nakon pada Klisa u turske ruke 1537. godine.
Pomorska orijentacija
Tako Smojini i Jelačići dijele 20. i 21. mjesto po redoslijedu ulaska u grad među obiteljima čiji potomci i danas žive u Splitu, za razliku od Matošića koji s Reićima dijele 43. i 44. mjesto, 1609. godine, te Tudora koji se nalaze na stotom mjestu 1691. godine. Kuzmanić na pitanje odakle su došli na Klis i u Split kaže da je riječ o svim mjestima uskočke provenijencije od onih koji su bili blizu Splita, Smoljanovići iz Blata na Cetini, pa do onih koji su od njega bili udaljeni i 400 kilometara.
Godine 1832. u Splitu žive 33 člana obitelji kod koje dominiraju ribari i pomorci uz ponekog težaka, te redovnika Franu (1811. - 1875. ) sina ribara Šimuna i Matije Fradelić-Gale. Obitelj Smoje su vlasnici 946 metara kvadratna, a kao koloni obrađuju 39.286 metara kvadratnih uživajući prihod po glavi od 822 metra kvadratna iz čega je evidentna njihova pomorska orijentacija.
Kuzmanić je prilikom stogodišnjice rođenja Miljenka Smoje (1923. - 2023.) objavio članak "Svi preci Miljenka Smoje".
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
