Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Prezime Paić je prezime jedne od najstarijih splitskih obitelji čiji nedvojbeni kontinuitet Kuzmanić prati od druge polovice 15. stoljeća. Kaže da su ga stari Splićani izgovarali Pajić izražavajući svoju averziju prema diftonzima (dvoglasima). Prvi susret s prezimenom postoji još od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića, a sestra Marka Paića, na koga nailazimo 1486. i 1498. godine.
Godine 1517. spominje se Cvita, udovica Marka Paića, a prilikom oporuke Mate Paića pok. Marka 1524. godine i njegova braća Šime i Mihovil. Godine 1566. Ivan Paić pok. Duje član je bratovštine sv. Dominika, a Petar Paić član bratovštine sv. Marije u Poljudu. Paralelno sa splitskim Paićima pojavljuju se nakon fra Ante Paića iz Šibenika (1548. godine) njegovi srodnici s titulom majstora.
- Iskoristit ću ovu priliku da konstatiram da se tipičan ulazak u Split događao pod patronatom stričeva ili ujaka svećenika. Šibenska grana nakon stogodišnjeg prisustva u Splitu izumire. Splitski Paići koji u 17. i 18. stoljeću predstavljaju jedan od najbrojnijih splitskih rodova pretežno su težaci naseljeni u Velom Varošu. U obitelji se ističe svećenik Ante Paić koji je završio nauke na Urbanovom kolegiju u Rimu postigavši stupanj doktora filozofije i teologije.
Pjesnik Jerolim Kavanjin ubraja "mudroljupca spomenutog don Antona živa Paića" među znamenite Splićane. Za kanonika je izabran 1713. godine, a za arhiprezbitera 1715. godine da bi godinu kasnije umro u dobi od 33. godine i bio pokopan u crkvi sv. Duje. Godine 1832. u Splitu živi 48 članova obitelji kod koje uz težake i zidare nalazimo trafikante, mesare i kovača. Oni su vlasnici 20.695 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 121.261 metar kvadratni uživajući prosječan prihod po glavi od 1.896 metara kvadratnih što je vrlo solidno za obitelj kod koje je, u tom trenutku, udjel težaka ispod 50 posto. Jedna grana Paića iselila je u Kaštel Stari.
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
