SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana. 

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"

Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595. godine. U težnji za razlikovanjem od obitelji Ružić, koja je u Split došla sedamdesetak godina ranije, ova obitelj se počinje pisati Ružić - Novakov, te Ružić - Novak i na kraju samo Novak čuvajući spomen na ime rodonačelnika koje svjedoči da u Podstrani u drugoj polovici 16. stoljeća svetačka imena još nisu istisnula narodna. 

- Novakovi su nastanjeni u Velom Varošu, a 1832. godine u Splitu živi 18 članova obitelji kod koje uz težake nalazimo mesare i pomorce. Oni posjeduju 2.352 metra kvadratna, dok kao koloni obrađuju 13.737 metara kvadratnih uživajući prosječan prihod po glavi od 639 metara kvadratnih što je vrlo skromno i za obitelj miješanog sastava. Vrijedi zabilježiti da ovoj obitelji pripada poznati hrvatski književnik Slobodan Novak, sin bačvara Duje Novaka i Marije Smoje rođen u Splitu 1926. godine. Slobodanovom sinu Javoru dugujem podatak prema kojem je stariji književnikov brat, rođen u Splitu 1907. godine, rodonačelnik obitelji Novak u Čileu. 

Novak je prezime prisutno u Dalmaciji i izvan nje koje čuva spomen na različite Novake koje razdvajaju kilometri, pa i stoljeća. Njihovi eventualni zajednički korijeni mogu se dokazati samo metodom kontinuiteta koja pretpostavlja utvrđivanje nepobitnog srodstva između dvije susjedne generacije.

SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina

SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split