[FOTO + VIDEO] Tunelom su nas proveli inženjeri iz China Road and Bridge Corporation i predsjednik uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir
AUTORSKA RUBRIKA
ŠTO SPLIĆANI NAJVIŠE TETOVIRAJU? Splitska tattoo majstorica nam otkriva trendove i razbija mitove
Upoznajte splitsku kraljicu tetovaža koja među prvima u Hrvatskoj osmislila je seminar za tetoviranje
Pet minuta u Modroj špilji platit ćete kao turu od četiri sata s druge strane Jadrana. Ne, nije istina da nije lijepo i atraktivno
[ŠTA'Š DOMA?] Drugi dio reportaže s poluotoka Gargana. Jeste li ikada vidjeli lift koji se s vrha litice spušta na rajsku plažu? Ovaj dio Jadrana po mnogočemu je poseban
Suze radosnice u selu moliških Hrvata, krštenje djeteta nakon 10 godina. Otac Rocco: "Dalmatinci, dođite nam. Kuće su ovdje jeftinije"
[FOTO + VIDEO] Bili smo u Mundimitru na krštenju prvog djeteta koje je tu rođeno i koje će tu živjeti i to nakon 10 godina. Bilo je i suza
Skalice su dobile ime po pločastim stijenama. Tehnogradnja i Lavčević izgradili s prvih pet stambenih nebodera na Glavičinama
[KAKO SU NASTALI SPLITSKI KVARTOVI] Na mjestu gdje su do tada bile livade i vinogradi niklo je novo stambeno naselje u kojem su se među ostalim nalazile tri velike stambene zgrade sa 200 komfornih stanova
Dom ili stan? Pitanje svih pitanja za splitske brucoše
Izašli su rezultati za studentske domove u Splitu. Poznato je i tko dobiva subvenciju za privatni smještaj
Splitski pustolov i fotograf svjedočio obredima koji nisu za svakoga: "Broj žrtvovanih životinja pokazuje status obitelji"
Nagrađivani splitski fotograf i putopisac Jurica Galić Juka vratio se s ekspedicije kroz najskrivenije džungle, opasne vulkane i krvave obrede Indonezije. Od susreta s posljednjim šumskim ljudima do mističnih megalita koji prkose povijesti – donosi nam priču koju nećete zaboraviti
POLJUDJELA SERIJA (II.) Kako se splitski stadion našao rame uz rame s najvećim svjetskim simbolima i što se može naučiti na primjeru Palerma
“Današnje improvizirane, bezimene prigradnje, razgradnje i devastacije, kako unutar stadiona, tako i u okolišu, nemaju blage veze s izvornim Magaševim arhitektonskim konceptom i rukopisom. Ili, bolje rečeno, nemaju veze ni sa čim", kaže profesor Nenad Fabijanić, nasljednik autorskih prava Borisa Magaša
Tea je uzdanica splitskog novinarstva: Dobitnica Rektorove nagrade za izvrsnost govori pet jezika, u slobodno vrijeme slika, fotografira i putuje
Tea Marušić – od Rektorove nagrade i televizijskih reportaža do međunarodnih projekata i borbe protiv dezinformacija
Preseljenje zbog ljubavi inspiriralo je ovu Splićanku da progovori o važnoj temi: "Vidjela sam križeve i lampione uz cestu i znala da moram napisati ovu knjigu"
„Ondje gotovo svatko poznaje nekoga tko je poginuo na cesti – prevelike brojke za tako malo mjesto. To je bio pravi okidač“
Poljud u Rimu: Splitski stadion na svjetskoj izložbi, a kako ga se tretira kod kuće?
Poljud je za svoje vrijeme bio ultimativna inovacija, ne samo u Jugoslaviji, nego u svijetu. Sudeći po svome mjestu na izložbi „Stadioni i mit“, i danas pripada svijetu. S ovakvom praksom upravljanja je iluzorno očekivati da će Grad i/ili Hajduk koji nisu u stanju upravljati Poljudom, biti u stanju upravljati nekim novim stadionom
[RECENZIJA] Julije Cezar – povijesna priča, priručnik za preživljavanje, glumački podvig, koncertni spektakl, psihološka studija i trijumf umjetnosti
[PIŠE MAGDALENA MRČELA] Srebrna vrata ostat će zapamćena kao splitski slavoluk umjetničke pobjede nad ispraznošću, prosječnošću i zaboravom.
Edvard Abazi: "Moje srce ostalo je u Hajduku. Navijat ću za Dinamo City, ali Hajduk je i dalje moj klub"
Abazi već tri desetljeća živi u Portugalu, gdje je donedavno radio kao trener i skaut u omladinskom pogonu Boaviste. Povodom utakmice Hajduka i Dinama City, kontaktirali smo ga i prisjetili se njegovih splitskih dana
Evo malo drugačije galerije iz Knina. Kakav je danas život tamo i koliko košta kvadrat stana?
Kakav je stvarni život u Kninu koji traje ostala 364 dana u godini?
Neretvanski slavuj Branko Medak priprema „fundament za nove stvari“ – iza pjevačkog zaokreta stoji posveta supruzi i djeci
[INTERVJU] Osim najave hita za koji vjeruje da će udariti temelje sasvim novom smjeru njegova glazbenog puta, s Brankom Medakom razgovarali smo o težini pjevačkog poziva, izazovima s kojima se susreće na svom umjetničkom putu, ali i snazi i podršci koju pronalazi u vjeri i svojoj obitelji
Mate Granić o Oluji: "Predsjednik Tuđman nikada nije izgledao tako sretno"
U ekskluzivnom razgovoru za Dalmaciju Danas, bivši ministar vanjskih poslova otkriva nepoznate detalje diplomatske borbe koja je prethodila Oluji, presudne uloge predsjednika Tuđmana i Šuška, te kako je Hrvatska uspjela izboriti međunarodnu podršku za povijesnu vojnu pobjedu
[OSVRT] Baletna gala večer obilježena uspješnicom „Class Concert“ i sjajnim ekscerptima baletnih klasika
[PIŠE MAGDALENA MRČELA] Baletni ansambl oduševio efektnim nastupom
ŠTA'Š DOMA? U ovim skrivenim uvalama Korčule more je tirkizne boje kao na Maldivima, nije ni čudo da je eliti "zapeo" za oko
[FOTO] U ovoj kolumni nećemo otići do dobro znanih destinacija poput Vele Luke, Blata, Korčule, Lumbarde i drugih bisera ovog otoka, već do nekoliko uvala koje su ponešto manje "razvikane", a vjerojatno predstavljaju vrhunac ljepote koju Mediteran uopće može ponuditi
[RECENZIJA] „Lisica“ kao totem pisaca opasno se poigrala autodestruktivnom moći teksta i problemom odbačenosti, a tandem glavnih glumaca pomiče granice igre i performansa
[PIŠE MAGDALENA MRČELA] Kako se stalno vraćamo književnom predlošku, teško nam ju je i nazvati predstavom, nimalo ne umanjujući njezin doseg – ona je kazališni eksperiment eruptivne želje za dijalogom, u komornoj atmosferi popločanoj totemima koji svakoj ranjenoj duši pričaju njezinu jedinstvenu, specifičnu priču
S OVU BANU MORA – PRIČE IZ "MALE DALMACIJE" More koje spaja, a ne razdvaja: Čime su Ivan Gaudijev, Jakov Mikalja i Ardelio Della Bella zadužili obje obale Jadrana?
[KOLUMNA] Od Raba do Gargana, od Biševa do Rima – Jadran tisućljećima nije razdvajao, već spajao obale, jezike i ljude u jednu kulturno-povijesnu cjelinu koju i danas prepoznajemo u tragovima hrvatskoga identiteta s obje strane mora



