Nekada je karneval u Dalmaciji imao gotovo mitsku važnost. Bilo je nezamislivo ne znati za splitski krnjeval, mačkare u Radošiću i Donjem Muću ili Dida s Kamešnice. Karneval tada nije bio tek folklorna atrakcija, nego snažan društveni trenutak.
Korijeni maskiranja sežu duboko u prošlost. Povezuju se s totemizmom i animizmom – vjerovanjima prema kojima maske predstavljaju pretke i nadnaravne sile koje istodobno kažnjavaju i blagoslivljaju. Iako su izvorna magijska značenja danas izblijedjela, obredna dimenzija opstaje u vatri, dimu, buci i privremenom preokretanju društvenih pravila.
U samom središtu tog rituala nalazi se krnje, lutka od slame i krpa koja preuzima krivnju za sve nedaće protekle godine. Nakon javnog “suđenja” krnjo se pogubljuje, najčešće spaljivanjem, čime zajednica simbolično zatvara jedno razdoblje i ulazi u novo. Vatra tako postaje čin pročišćenja, ali i javne poruke.
Tko je gorio u Dalmaciji 2026.?
I ovogodišnje poklade u Dalmaciji pokazale su koliko je karneval i dalje politički nabijen. Krnje su redom poprimale likove konkretnih političara i javnih osoba pa krenimo redom.
Kaštel Kambelovac – Tomašević i Thompson
U Kaštel Kambelovcu Tomašević je bio krnje. Ovoga puta prikazan je u simboličnom paru s Thompsonom, koji je utjelovio nacionalni ponos, dok je Tomašević označen kao “krivac” za društvene podjele.
U Kaštelima je krnje Tomislav Tomašević. Pogledajte ove slike
Krnje lutke u liku Ante Pavelića i Josipa Broza Tita također su se pojavile na kaštelanskom krnjevalu. Osim toga, vrijedi napomenuti da je u Kaštelima posebnu pozornost privukla točka "Zatvor Bilice" u kojoj je vjerno prikazan boravak Željka Keruma. Podsjećamo, Željko Kerum je početkom prosinca izazvao prometnu nesreću te napustio mjesto događaja. Zbog toga je blagdana proveo iza rešetaka te je pri izlasku iz zatvora pozdravio ekipu koja mu je unutra pravila društvo.
FOTO I VIDEO Kaštelani "spalili" Tita i Pavelića: "Igraju se produžeci Drugog svjetskog rata"
FOTO I VIDEO I Kerum prikazan na kaštelanskim maškarama: "Zatvor Bilice"
Kaštel Sućurac – Dalija Orešković
Na maškarama u Kaštel Sućurcu spaljena je lutka u liku saborske zastupnice Dalije Orešković. Nakon događaja reagirala je na društvenim mrežama ironičnom porukom, navodeći kako joj je “čast” biti krnjuša te uz komentar o društvu koje se veseli spaljivanju žene na lomači, makar i u pokladnom kontekstu.
Gorjela Dalija Orešković u Sućurcu! “Platila” je za sve probleme
Nakon što su je spalili u Kaštelima, Dalija poručila: “Dabogda bila krnjava još dugo!”
Imotski – građevinski radovi
Za razliku od političkih figura, u Imotskom je krnje ove godine bio u liku građevinskih radova. Tijekom 156. Bakove povorke, jedinstvene tradicije koja se smatra posljednjom sačuvanom Bakanalijom na svijetu, spaljen je simbol sporih i problematičnih projekata u gradu.
Bibinje – Ivan Čermak
U Bibinjama je spaljen krnje u liku umirovljenog generala Ivana Čermaka. Na lutki je visjela poruka:
“Bože dragi, ako si nas sinja, da se rezervari i pruga maknu iz Bibinja.”
Spaljivanje je povezano s planovima tvrtke Delta terminali, u Čermakovu vlasništvu, o proširenju postojećih spremnika za biljna ulja na skladištenje dizelskog goriva. Mještani se protive projektu zbog blizine kuća, vrtića i plaža.
Poruka s lomače: Bibinjci kroz krnju prozvali generala Čermaka
Benkovac – Tomislav Tomašević
U Benkovcu je nakon maškarane povorke spaljen krnjo u liku zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Razlog tome je Odluka da Marku Perkoviću Thompsonu ne dopusti nastup na Trgu bana Jelačića tijekom dočeka rukometaša.
Kao glazbena podloga spaljivanju puštana je Thompsonova pjesma 'Ako ne znaš šta je bilo'. A u Svetom Petru na Moru spaljen je također krnjo koji je prikazivao Tomislava Tomaševića i Milu Kekina.
Sociolog Lalić: „Spaljivanje konkretnih osoba otvara prostor za političke manipulacije“
Nekadašnji predstavnik društva Splitskog krnjevala i sociolog Dražen Lalić osvrnuo se na ovogodišnje spaljivanje konkretnih političkih figura, upozoravajući da se time udaljavamo od izvorne ideje dalmatinskog karnevala.
„Osnovna ideja u Dalmaciji jest da totem, krnjo, simbolizira zlo koje se dogodilo zajednici i kojeg se zajednica želi riješiti. No bizarno je kada se, primjerice u Kaštelima, spaljuje gradonačelnik Zagreba ili saborska zastupnica koja nema veze s tom sredinom. Time se odstupa od izvorne ideje da osoba personificira nešto loše što se upravo toj zajednici dogodilo“, kaže nam Lalić.
Smatra kako bi se karneval trebao zadržati na apstraktnim simbolima ili lokalnim problemima, a ne konkretnim osobama koje nisu povezane s događajima u toj sredini.
“Spaljivanje lutke koja predstavlja konkretnu osobu otvara prostor za političke manipulacije. Nije teško pretpostaviti da lokalne vlasti često financiraju karnevale. Ne vjerujem da Kaštelani za probleme u svojoj zajednici doista krive Tomaševića ili Orešković. Te osobe ne predstavljaju zlo u Kaštelima“, ističe naš sugovornik.
Posebno problematičnim smatra spaljivanje lutke koja predstavlja ženu.
„U dalmatinskoj tradiciji simbol zla je totem, a ne konkretna osoba. Spaljivati lutku koja predstavlja ženu ima dodatno simbolički neugodan prizvuk, podsjeća na povijesne progone i lomače. To je, po mom mišljenju, previše čak i za karneval. Kako nikome nije palo na pamet spaliti Epsteina, iako nije više živ, ali to je jedno dokazano zlo. Međutim ljudi ne prate to, već spaljuju gradonačelnika koji je osvojio drugi mandat“, navodi.
Dodaje kako hrvatsko društvo ima niz ozbiljnih problema, od korupcije i organiziranog kriminala do nemorala, te smatra da je pojednostavljivanje tih pojava na jednu zastupnicu ili jednog gradonačelnika promašeno.
„Karneval bi trebao biti prostor satire i kritike, ali ne i devijacija tradicije. Tradicija nije spaljivati ljude. Kada se to dogodi, stvara se dojam političke igre koja se pokušava prikazati kao izraz pučke volje, a nisam siguran da je to doista tako“, zaključuje za kraj našeg razgovora Dražen Lalić.
