Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još mnogo toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita, a za svoje je sugrađane posebno važan jer je predstavio katalog u tri dijela koji prikazuje Split kroz fotografije. Prvi tom knjiga je Povijest pisana svjetlom: Split od Prisce do Adriane, dok se u sljedeća dva toma knjiga koncentrirao na znanstveno-istraživačke tekstove.
Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Plokite.
Podrijetlo imena i prvi spomeni Plokita
Plokite su predio između Bola, Kmana, Sućidra i Lokvi, a nekadašnji se istoimeni predio u prošlosti nalazio nešto zapadnije. Naziv Plokite je apelativ za kamenito zemljište i latinska izvedenica od sufiksa grčke riječi ploka ili romanske placca (okrugli kamen) što bi značilo da je na tome terenu bilo takvog okruglog kamenja. Od riječi placca nastao je i urbani pojam plokata koji je označavao popločani prostor između kuća u primorju.
Slikano sa stambenih blokova uz bivšu ulicu Proleterskih brigada (danas zgrade nasuprot Albatrosa).
Pazarić i škola na Plokitama još nisu ni u temeljima.
Počinje se graditi prva od četiri 14-katnice uz današnje križanje Velebitske i Dubrovačke.
– Uz urbane Plokite zanimljivo je spomenuti Idrizijevu kartu iz 1154. godine na kojoj je uneseno ime zemlje Bilad Garnasia (na arapskom zemlja Hrvatska). Tu on za Split kaže da ima popločane ulice (Plokita).
Vinogradi zamijenjeni velikim naseljem
Na većem dijelu Plokita i Bola vinogradari su u studenom 1964. godine posljednji put ubrali plodove vinove loze, dok je na tim mjestima niknulo novo veliko stambeno naselje, tada najveće u Splitu. Projektanti ing. Ivo Kurtović i ing. Luka Kovačević projektirali su 18 višekatnih zgrada s ukupno 791 stanom.
Zidovi su građeni od betonskih zidova s armiranobetonskom pločom, a sva je stolarija ugrađena tzv. suhom montažom. Izvođači radova su prilikom predaje stanova isporučivali i garantni list, što je bila velika novost u Splitu.
Na izgradnji tada najvećeg stambenog naselja u Splitu poduzeće Ivan Lučić Lavčević primijenilo je posebnu građevinsku metodu temeljenu na primjeni monolitnih zidova betoniranih u oplati od ukočena drveta i predgradnji zidova beton-siporex pločama, te suhomontažne ugradbe stolarije.
Iz ruralnog prostora Plokite u kratkom roku postaju ugodna urbana sredina.
Radi se o zadnje završenim zgradama Splita II (1970./1971.) nakon čega kompletna mehanizacija velikih splitskih građevinskih firmi prelazi na gradilišta Splita III.
Projektirali: arh. Josip Vojnović, arh. Luka Kovačević
Foto: Zvonimir Buljević / Grafički zavod Hrvatske
Hotel za samce i tragovi prošlosti Lokvi
– Hotel za samce u tadašnjoj Smiljanićevoj ulici završen je 1964. godine. Brodogradilište Split je zadnjeg dana siječnja 1968. godine otvorilo preuređeni hotel za svoje radnike samce koji su do tada stanovali u lošim barakama u Lori. Hotel je imao šest jednokrevetnih i 138 dvokrevetnih soba, a radovi su završeni za nepuna četiri mjeseca.
Južno od Plokita nalazi se predio Lokve, na čijem predjelu je nekada bila crkvica sv. Ivana od Lokva, a vjerojatno je, navodi Borčić, spaljena u nasrtajima Osmanlija na splitska predgrađa.
Izgradnja Splita 3, arhitektonskog čuda, bila je najveći graditeljski pothvat u bivšoj državi
Mnogi ne znaju da je Spinut bio naseljen još u prapovijesti. Ime je dobio po drači
