“Od primjene Zakona o inkluzivnom dodatku zaprimili smo 779 pisanih pritužbi te preko 1.000 telefonskih upita/pritužbi vezanih za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Najviše je pritužbi zbog trajanja postupaka, izostanka informacija, visine ostvarenog prava i utvrđenog stupnja oštećenja, te na zapreku za ostvarivanje inkluzivnog dodatka kod osoba kojima je utvrđen 2. stupanj kroničnih bolesti a nisu samci”, naglasio je za nacional.hr Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom.
No, prema njegovim riječima ovlasti Pravobranitelja su ograničene. On može samo savjetovati o tome koje radnje poduzeti ili kojoj se nadležnoj instituciji obratiti kako bi osoba s invaliditetom zaštitila svoja prava ali ne može utjecati na ishode postupaka. Ne može utjecati niti na brzinu rješavanja. Jedina dostupna metoda je zapravo pritisak – savjetovati, tražiti očitovanja, obavještavati, predlagati mjere, davati preporuke, upozoravati, te zahtijevati izvješća o poduzetom.
Žalba Ministarstvu pa upravni spor
Nakon rješenja Centra za socijalni rad, građani se mogu žaliti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a nakon toga Upravnom sudu prema mjestu svog prebivališta, piše Nacional.
On napominje da je moguća i žalba na vještačenje koje obavlja Ministarstvo socijalne politike, a u pojedinačnim postupcima nalaz i mišljenje vještaka prvog stupnja propituje se od vijeća viših vještaka u žalbenom postupku.
„Pismenih saznanja o „savršenoj liječničkoj dokumentaciji” za ostvarivanje inkluzivnog dodatka nemamo, naglašava Jurišić. Zaprimili su smo samo nekoliko anonimnih telefonskih obavijesti o „susjedu koji trči“, a ima inkluzivni dodatak.
Njegovatelj za dijete ili supružnika
Status roditelja njegovatelj ili njegovatelja priznaje se za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je: potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe, u potpunosti je nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih).
Roditelj koji ima status njegovatelja ima pravo na naknadu i prava iz mirovinskoga osiguranja, zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
„Nema nikakve zapreke ostvarivanja prava na status njegovatelja supružniku, roditelju djeteta ili bilo kojoj osobi koja ima uvjete za status njegovatelja, ali uvjeti za ostvarivanje toga statusa na strani osobe s invaliditetom su strogi“, naglašava Jurišić.
Prema podacima Pravobranitelja status roditelja njegovatelja je krajem 2025. godine ostvarilo u Hrvatskoj 7.297 osoba, od toga je 6.284 roditelja njegovatelja i 1.013 njegovatelja supružnika.
Ograničenja po bračnom statusu
Zakon o inkluzivnom dodatku u članku 13. (točka. 5. podtočka e) propisuje zapreku za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak kod osoba kojima je utvrđen 2. stupanj kroničnih bolesti a nisu samci.
„Vezano za tu odredbu Pravobranitelj za osobe s invaliditetom je uputio nadležnom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike preporuku za izmjenu kojom bi se ukinuo uvjet samca kao dodatni kriterij za ovu skupinu korisnika“, naglasio je Pravobranitelj.
Naime, naglašava, prema Uredbi o metodologijama vještačenja, osobe s II. stupnjem oštećenja funkcionalnih sposobnosti – neovisno o vrsti invaliditeta – funkcioniraju gotovo samostalno, uz povremenu pomoć druge osobe (dva do tri puta tjedno), piše Nacional.
Takva razina podrške odnosi se jednako na osobe s oštećenjem vida, sluha, intelektualnim teškoćama, psihičkim bolestima, tjelesnim oštećenjima i kroničnim bolestima koje imaju II stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti.
„Unatoč toj usporedivosti funkcionalnog stanja, jedino je osobama s kroničnim bolestima propisan dodatni uvjet da moraju biti samci kako bi ostvarile pravo na inkluzivni dodatak 5. razine. Takvo zakonsko rješenje dovodi do nejednakog položaja osoba s istim stupnjem oštećenja, jer se pravo ograničava prema vrsti invaliditeta i prema obiteljskom statusu. Time moguće nastaje i dvostruka diskriminacija, prema vrsti zdravstvenog stanja i prema činjenici živi li osoba sama ili s drugima“, naglašava Jurišić.
