Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još puno toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita, a za svoje je sugrađane posebno važan jer je predstavio katalog u tri dijela koji prikazuje Split kroz fotografije. Prvi tom knjiga je Povijest pisana svjetlom: Split od Prisce do Adriane, dok se u sljedeća dva toma knjiga koncentrirao na znanstveno-istraživačke tekstove. Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Križine - Smrdečac.
Istočno od Trstenika, a južno od Smrdečca nalazi se predio Križine koji se od davnina spominje kao Krixine, la Croce a Crisine (križ na Križinama), Chrisine (1610.), Crisine, Crisine soto mala Visoka (Križine pod Malu Visoku) (1610.), Krisine (1742. do 1747.), Krisinne (1747.) i Pod Krisine o sia Remetin most (1742.). Vjerojatno toponim ne nosi ime po križu već po križanju glavnih i poljskih puteva, kaže Borčić. Predio sjeverno od Križina, čije je ime sačuvano u tradiciji kao Gornji i Donji Smrdečac, prostirao se s obiju strana nekadašnje Poljičke ceste. Bilježi se još od početka 14. stoljeća, pa nadalje u 18. stoljeću kao Smerdegiaz, Smerdechiaz, Smardechiaz (1687.).
Četvrt je ime dobila prema smrdljivom bunaru iz čijega izlijevanja kasnije postaje istoimeni potok.
U pozadini se vidi otvoren prostor prema učeničkom domu u Maslešinoj, bez ulice Ruđera Boškovića, koja se počinje graditi (dizalica u lijevom kutu)
Naprostoru današnjeg Smrdečca izgrađeni su krajem prošlog desetljeća Sveučilišni kampus i Sveučilišna knjižnica. Nekadašnju Vojnu bolnicu na Križinama izgradila je 1965. godine Vojna građevinska direkcija splitske armijske oblasti po projektu zagrebačkog arhitekta Antuna Ulricha. Objekt ima ukupno 42 tisuće metara kvadratnih površine, a uz prizemlje ima šest katova gdje su smješteni odjeli. Raspolaže sa 300 kreveta, a u slučaju potrebe i do 700 kreveta.
- Na sjeveroistočnoj strani je prislonjen dvokatni objekt u kojem se pored operacijskog trakta i drugih službi nalazi i prostrana poliklinika sa desetak specijalističkih ambulanti. U čitavom zdanju se ističe operacijski trakt, dok je pet kirurških prostorija opremljeno najsuvremenijim uređajima. Najsuvremeniji stroj za anesteziju tog vremena omogućavao je kirurgu nesmetani višesatni rad. Iz jedne operacijske sale televizijska kamera ugrađena u reflektoru nad pacijentom prenosila je čitav tijek operacije u veću dvoranu.
Kako dalje kaže Borčić, bolnica je imala i prostoriju s umjetnim bubregom, te odjeljenja za liječenje opeklina. Poseban značaj je imao Institut za pomorsku medicinu u sklopu bolnice. Zarazni paviljon smješten nedaleko od glavne zgrade omogućavao je najvišu izolaciju i kontrolu bolesnika. U prizemlju glavnog objekta je smještena stanica za hitnu pomoć.
