Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Riječ je o dominatno pučkoj obitelji iz Velog Varoša, čije je prezime vjerojatno nastalo od nadimka. Godine 1515. susreću se Franica, kćer Mihovila Tecilazića, 1521. godine svećenika Jakova Tecilazića, 1524. godine u oporuci Marka Marulića spominje se Grgo Tecilaza, 1534. godine kaplar (caporale) Mate Tecilazić, a 1540. godine Kristofor Tecilazić pok. Jure.
Jere Tecilazić je 1566. godine bio član bratovštine sv. Mihovila, a Jure Tecilazić bratovštine sv. Marije na Poljudu, dok je Ivan Tecilazić član dviju bratovština i to sv. Marije na Poljudu i sv. Nikole de Pedemontis. Tecilazići su bili jedna od brojnijih splitskih obitelji, ali ih je prorijedila velika epidemija kuge 1764. - 1765. godine, koja je pokosila šesnaest njihovih članova.
- Godine 1832. u Splitu žive 34 člana obitelji koji su bili posjednici, trgovci, činovnici, studenti medicine. Tako je Ante, sin Pavla, student medicine, umro 1835. godine u dobi od 23 godine, bili su i težaci, mesari, prosjaci. Duje, pok. Paška, umro je kao prosjak 1864. godine u dobi od 74 godine. U Splitu su kod obitelji različitog statusa kontinuitet češće ostvarivali siromašniji (radnici, težaci), ali kod Tecilazića to nije bio slučaj.
Rodonačelnik današnjih Tecilazića je posjednik Ante, pok. Mate, koji je 1786. godine oženio Katu Perlain, a nakon njezine smrti Franinu Radunić iz Kaštel Starog. Kuzmanić navodi da Radunići iz Kaštel
Starog posjeduju 28.620 metara kvadratnih zemlje, dok je njihov sin, odvjetnik Mate, oženio 1850. godine Anđelu Škorić iz Šibenika. Njihov unuk Ante, koji je kod vjenčanja svojih potomaka zabilježen kao sudac, ženi se 1872. godine Sofijom Cattani, a njihov sin pravnik Ljubo (treća generacija pravnika) s Dragom Bui 1914. godine.
Kuzmanić je zabilježio i da su se u Splitu početkom 20. stoljeća oženila tri brata Tecilazića, dva radnika i jedan težak, sinovi težaka Marka i Nadaline Škaričić - Bako, koji su mogli ostvariti kontinuitet izvan Hrvatske, ali i izvan Europe.
Tecilazići posjeduju 73.146 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 66.008 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi od 3.323 metra kvadratna što je vrlo dobro za obitelj miješanog sastava unutar kojih je bilo značajnih razlika, zaključuje Kuzmanić.
SPLITSKA PREZIMENA (XXX.) Jelačići imaju kontinuitet u Splitu od uskoka Grgura
SPLITSKA PREZIMENA (XXIX.) Vukas Radmilović prvi se put spominje 1444. godine. Zanimljiv je put ove obitelji iz Velog Varoša
SPLITSKA PREZIMENA (XXVIII.) Radosavljevići u Split stižu iz Vranjica u 16. stoljeću, a po nečemu je ovo prezime posebno
SPLITSKA PREZIMENA (XXVII.) Puizina je vjerojatno hrvatska obitelj povratnika iz talijanske Apulije
SPLITSKA PREZIMENA (XXVI.) Prvi Ružić koji se spominje u Splitu bio je član bratovštine sv. Marije u Poljudu i sv. Marije u Žrnovnici
SPLITSKA PREZIMENA (XXV.) Prezime Roje nije francusko, u Splitu se prvi put spominje 1503. i ima veze s Kaštelima
SPLITSKA PREZIMENA (XXIV.) Šilovići su se doselili u Split iz Poljica u 16 stoljeću. Prvi put se spominju 1566.
SPLITSKA PREZIMENA (XXIII.) Senjanovići su stara pučka obitelj iz Velog Varoša, podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477.
SPLITSKA PREZIMENA (XXII.) Prezime Smoje dolazi od Smoljanović, pojavljuje se u Splitu nakon pada Klisa 1537.
SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović
SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića
SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio
SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno
SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa
SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina
SPLITSKA PREZIMENA (XI.) Obitelj Kovačić nalazi se u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu
SPLITSKA PREZIMENA (X.) Obitelj Duplančić je poljičkog podrijetla i stalno prisutna u Splitu od 1596. godine
SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico
SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine
SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat
SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
Moja reakcija na članak je...