Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
U želji za razlikovanjem obitelj Alujević se početkom 17. stoljeća razdvaja na Alujević-Španjol i Alujević-Drelje, ili možda Drlje, od kojih će nastati Jelaska i Pavazza. Alujević Ivan je 1622. godine oženio Katu Liković, a njegov sin Frane Alujević Drelje 1647. godine Mandu Matošić.
Franin sin Pavao Drelje oženio se 1674. godine s Jelom Novakušić-Dadas. Dok su prva dva para zajednički preci obitelji Jelaska i Pavazza, od Pavla i Jele Novakušić potječu svi Jelaske. Njihovi unuci Pavao, Stjepan i harambaša Ante prvi će prezimenu Drelje dodati Jelaska. Štoviše Stjepanov sin Ivan je prilikom vjenčanja s Vicom Spudičević-Tomić 1767. godine zapisan kao Alujević-Jelaska.
"Iz svega iznesenog je moguće konstatirati da se nadimak, odnosno kasnije prezime, odnosi na Jelu Dadas, ako se uopće odnosi na nekog člana obitelji. Godine 1832. u Splitu, ponajviše na Dobrom, živi četrdeset članova obitelji Jelaska, koji posjeduju 5.322 metra kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 165.760 metara kvadratnih. U promatranom razdoblju osim težaka nalazimo pomorce, drvodjelca i zidara. Obitelj Jelaska uživa prihod od 2.895 metara kvadratnih po glavi što ih svrstava među prosječne obitelji, dominantno težačke orijentacije", kaže Kuzmanić.
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split