Danas je blagdan sv. Dujma i Dan grada Splita, a slave ga brojni rođeni Splićani i oni koji su u ovom gradu pronašli svoj dom.
Split je danas drugi najveći grad u Hrvatskoj i urbano središte Dalmacije, grad bogate povijesti, snažnog identiteta i specifičnog mediteranskog mentaliteta koji se stoljećima oblikovao unutar zidina Dioklecijanove palače i starih kvartova pod Marjanom. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine, u Splitu živi nešto više od 160 tisuća stanovnika, no iza te brojke krije se mnogo dublja priča o gradu čiji su identitet stvarale stare građanske obitelji, težaci iz okolice, pomorci, obrtnici i plemićki rodovi koji su stoljećima ostavljali trag u njegovim ulicama, crkvama, trgovima i govorima.
Unatoč modernizaciji i velikim migracijama tijekom 20. stoljeća, Split i danas čuva prezimena koja se u gradskim dokumentima, matičnim knjigama i arhivima pojavljuju još u doba Mletačke Republike, Austro-Ugarske pa čak i ranije. Upravo ta prezimena predstavljaju svojevrsnu živu kroniku grada - podsjetnik na stare splitske obitelji koje su oblikovale njegov društveni, kulturni i gospodarski život te ostale duboko utkane u identitet grada pod Marjanom.
Splićanin Mario Nepo Kuzmanić godinama se bavi poviješću splitskih prezimena, a prije nekoliko godina je objavio listu obitelji koje su se u Split doselile do 1979., odnosno listu najstarijih prezimena Splićana koja su zapisana. Mnoga od njih u Splitu više ne postoje, ali neka su se očuvala do današnjeg dana.
Fetivi Splićani nose ova prezimena
U Splitu se za stare gradske obitelji često koristi izraz „fetivi Splićani”, naziv koji označava izvorne, starosjedilačke stanovnike grada čije obitelji generacijama žive unutar splitskih kvartova, od Varoša i Lučca do Manušа i Velog Varoša.
Riječ "fetiv" potječe od talijanskog izraza effettivo, odnosno "pravi" ili "autentični", a kroz stoljeća je postala dio splitskog govora i identiteta. Biti fetivi Splićanin nije značilo samo nositi staro prezime, nego i pripadati posebnom mediteranskom mentalitetu obilježenom lokalnim govorom, običajima, temperamentom i snažnim osjećajem pripadnosti gradu. Upravo zato najstarija splitska prezimena za mnoge predstavljaju mnogo više od običnog obiteljskog imena - ona su simbol kontinuiteta, tradicije i starog duha Splita koji se, unatoč modernizaciji i velikim promjenama kroz povijest, djelomično sačuvao do danas.
Evo popisa koji je nedavno objavio Mario Nepo Kuzmanić. Prezimena su poredana abecednim redom:
A
Ajduković, Aljinović, Alujević, Andreis, Aržić
B
Bagat, Bakotić, Baldasar, Bandalović, Barić, Bego, Bettini, Blažević, Bonačić, Borčić, Borovčić, Božulić, Brajević, Brnabić, Bubalo, Budić, Bui, Buj, Buljanović, Bulić
C
Cambi, Cindro, Cipci, Cotić
Č
Čulić
D
Dadas, Demarki, Despalatović, Devivi, Dimić, Domjanović, Dorić, Draganja, Družeić, Dumanić, Duplančić, Dvornik
F
Fabjanac, Fabris, Ferić, Fradelić, Frankini
G
Galasso, Gazde, Gazdić, Giovanelli, Gjakun, Glavinović, Grčić, Grisogono
I
Ivančić, Ivanišević
J
Jakaša, Jakasović, Jelačić, Jelaska, Jelić, Jeličić, Jurjević
K
Kalibović, Kaliterna, Karaman, Karminati, Katalinić, Katunarić, Kezić, Kliškić, Koceić, Koščina, Kovačić, Kragić, Križević, Krstulović, Kukoč, Kurir, Kuzmanić, Kuzmić
L
Laura, Ligutić, Lisica, Lisičić, Lukas
M
Manđer, Mangjer, Marasović, Marić, Marinić, Martić, Matošić, Meneghello, Mijan, Mikačić, Miletić, Mitrović, Mišadin, Mladinić, Mlinar, Mojtić, Morpurgo, Mrduljaš, Mužinić
N
Ninčević, Novak
O
Ozretić
P
Paić, Paparella, Pavazza, Peračić, Perlain, Pešnjardo, Petrić, Pilić, Piplović, Poduje, Popović, Prlain, Prvan, Puzina
R
Radosavljević, Radica, Radić, Radmilović, Radovniković, Razmilović, Reić, Roje, Rosandić, Ružić
S
Salvezani, Senjanović, Sirišćević, Sirotković, Smoje, Srdelić, Stella
Š
Šegvić, Šilović, Šitić, Škaričić, Šore, Šparac
T
Tartaglia, Tecilazić, Terzić, Tesolato, Tomašić, Tomić, Treursić, Trumbić, Tudor, Tudorić
U
Unušić
V
Valenti, Velat, Vesanović, Vigjak, Viđak, Vrdoljak, Vukasović, Vušković
Z
Zelić, Zlodre
U Splitu žive i potomci plemića
Posebno zanimljiva prezimena su ona plemićka.
Među najstarijim splitskim plemićkim obiteljima, koje se u izvorima spominju još od 14. stoljeća, nalaze se Papalić, Marulić, Cipci, Hieremia, Petrachi, Alberti, Mainosević, Grisogono, Cindro, Gnidić, Tartaglia, Balci, Ganuli, Lucari, Gabanić i Natali. Tijekom 17. stoljeća splitskom su plemstvu pristupile obitelji Cupareo, Boccareo, Cerineo, Marchi, Arneri, Gaudentio, Petrović, Tomaseo, Cavagnini, Cambi, Benedetti, Capogrosso, Mazzarelli i Tisičić, dok su u 18. stoljeću u plemićko vijeće primljeni Milesi, Dumaneo, Ivellio i Marjanović.
Dio tih starih plemićkih loza s vremenom je izumro, no potomci nekih obitelji i danas žive u Splitu, a njihova prezimena ostala su trajno upisana u povijest grada.
SPLITSKA PREZIMENA (XXXIV.) Kakve veze ima prezime Zlodre s krivim vratom?
SPLITSKA PREZIMENA (XXX.) Jelačići imaju kontinuitet u Splitu od uskoka Grgura



