Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
BONAČIĆ
Obitelj Bonačić je najvjerojatnije podrijetlom iz Kotora, a prisutna je u Splitu od početka 16. stoljeća. Živjeli su u Velom Varošu. Godine 1832. u Splitu živi 69 članova obitelji, od kojih uz težake ima i mesara, kovača, krojača i zidara. U to vrijeme su posjedovali 4720 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 99684 metara kvadratnih.
"Obitelj je miješanog socijalnog sastava, sa nadimcima Lešte i Stobro, te imaju prosječan prihod sa 1032 metara kvadratnih po članu obitelji".
ALUJEVIĆ
Kuzmanić za obitelj Alujević kaže da se uz Jelaske i Pavazze radi o najstarijoj pučkoj obitelji čiji potomci i danas žive u Splitu, te čiji kontinuitet pratimo od 1408. godine kada se spominje Veljko Holujev po kojem se i oblikovalo prezime.
"Međusobno se razlikuju nadimcima Dujas i Španjol, pri čemu su prvi dominantno težaci, dok su drugi ponajviše ribari i pomorci".
Zabilježimo da Alujevići 1832. godine imaju i jednog činovnika, te katedralnog kanonika don Andriju Alujevića-Španjol pok.Viska. Posjeduju posjeduju 42279 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju obrađuju 116.800 metara kvadratnih. Uživaju prihod od 1808 metara kvadratnih pri čemu je prosječan prihod Dujasovih za desetak puta veći od Španjolovih.
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
