Senjanovići posjeduju 61.427 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 132.753 metra kvadratna uživajući prihod po glavi od 4.165 metara kvadratnih što ih svrstava među bogatije obitelji iz Velog Varoša

Roje i Smoje svjedoče da u starom splitskom jeziku ne postoji "lj". Smoljanovići s Jelačićima i Mojtićima pripadaju uskočkim obiteljima koje su se u grad uselile nakon pada Klisa u turske ruke

Matične knjige nam govore da su Pavazze među prvima odlazili u Južnu Ameriku

"Iskoristit ću ovu priliku da konstatiram da se tipičan ulazak u Split događao pod patronatom stričeva ili ujaka svećenika. Šibenska grana nakon stogodišnjeg prisustva u Splitu izumire", otkriva Kuzmanić za Dalmaciju Danas

U težnji za razlikovanjem od obitelji Ružić, koja je u Split došla sedamdesetak godina ranije, ova obitelj se počinje pisati Ružić - Novakov, te Ružić - Novak i na kraju samo Novak

Godine 1832. u Splitu žive 22 člana obitelji kod kojih uz težake nalazimo i pomorca Petra koji je 1828. godine oženio obrtnicu Dominu Buj

Godine 1832. u Velom Varošu u Splitu živi šest članova težačke obitelji koji posjeduju 5.009 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 13.765 metara kvadratnih

U početku su obje obitelji obitavale u Velom Varošu, dok početkom 18. stoljeća Petrasovi prelaze na Lučac pokapajući svoje mrtve pokraj crkava sv. Dominika i sv. Petra, a varoški Ninčevići to čine pokraj crkava sv. Nikole i sv. Križa

Kuk u  kojem se potkraj 15. stoljeća nalazi crkva sv. Lucije zajedno sa selima Križem, Katićem, Goricom i Bilajem nalazio se u prostoru između Kaštela, Klisa, Žrnovnice i Splita iz kojeg se živalj početkom 16. stoljeća iselila u Molise noseći prema vlastitoj izjavi samo kip sv. Lucije čiju feštu Moliški Hrvati i danas slave

Jedna od karakteristika težačke borbe za prestiž jest nastojanje da imaju svećenika iz svoje obitelji, ali je don Frane Mrduljaš (1665. - 1694.) umro vrlo mlad što nije bio rijedak slučaj

Obitelj je nastanjena u Velom Varošu, a od sredine 17. stoljeća prati ih nadimak Žmire da bi se u 19. stoljeću pojavili nadimci Grašo i Matacin

Krstulovići su jedan od najbrojnijih splitskih rodova i dijele se na više grana. Opare i Relije nastanjuju Manuš i Lučac, dok u Varošu imamo nadimke Ajduk i Kese, te kasnije Marinka, Spadin i Jelić, pri čemu će posljednji postati prezime, odvajajući se od Krstulovića

Posjeduju 70.894 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 275.585 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi od 3.899 metara kvadratnih, što ih obzirom na činjenicu da nisu isključivo težaci svrstava među imućne obitelji

Njihovo prezime čuva spomen na lokalitet Duplana (prema Arsenu Duplančiću) u blizini Sitna u Poljicima

Godine 1832. živi na Manušu četrdeset i jedan član obitelji Jakaša među kojima uz težake nalazimo krojača, konopare i bojadisare (piture)

Etimologija prezimena govori da je riječ o obitelji iz Splita

Rodonačelnici obitelji de Madijs i Cipci bili su braća po kojima će Cipcijevi, nakon izumiranja obitelji Drago, oblikovati svoje prezime

Obitelj Jelaska uživa prihod od 2.895 metara kvadratnih po glavi što ih svrstava među prosječne obitelji, dominantno težačke orijentacije

Mario Nepo Kuzmanić, stručnjak za splitsku genealogiju, u serijalu o prezimenima grada istražuje povijest obitelji poput Siriščevića, jedne od najstarijih pučkih obitelji, i Dadasa, podrijetlom iz Vranjica, prateći njihove društvene i gospodarske prilike kroz stoljeća

Obitelj Cindro dala značajan doprinos u osvajanju Klisa 1596. godine, držali su ga mjesec dana...