Serijal 'Lijepom našom' jedna je od najdugovječnijih i najgledanijih zabavno-glazbenih emisija Hrvatske radiotelevizije koju je osmislio i vodio Branko Uvodić. Prva emisija emitirana je 8. studenog 1994. iz Doma sportova u Zagrebu, a od tada je kroz više od tisuću emisija promovirala bogatstvo tradicijske glazbe, plesa i običaja hrvatskog naroda i nacionalnih manjina, kao i važnost malih sredina koje su rijetko u fokusu medija. Emisija se snimala širom Hrvatske, ali i u dijaspori, okupljajući tisuće gledatelja te postala istinski brend HRT-a i omiljeno okupljalište ljubitelja folklora i tradicije.
Ove godine je veliki jubileji – 30 godina od prvog emitiranja glazbeno-televizijskog serijala “Lijepom našom”, a povodom 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, u Radošiću će se 2. kolovoza s početkom u 17 sati proslaviti pod nazivom “Neka vide da nas ima”.
Manifestacija se organizira s ciljem obilježavanja povijesne pobjede Hrvatske vojske u operaciji Oluja te očuvanja nacionalnog identiteta i vrijednosti kroz glazbu, druženje i zajedništvo. Organizatori ističu kako žele da nove generacije, kroz pjesmu i susrete, baštine ponos i zahvalnost prema braniteljima i svima koji su omogućili slobodnu Hrvatsku.
Koncert će okupiti izvođače iz svih krajeva domovine i dijaspore, a na pozornicu u Radošiću stat će:
- Slavonske Lole
- Svetinja – Thompson Tribute Band
- Alen Nižetić
- Antonija Čerkez
Uz njih, publiku očekuju i gosti iznenađenja, a sve će voditi legendarni Branko Uvodić, dugogodišnje zaštitno lice serijala 'Lijepom našom.'
Splitsko-dalmatinska županija, koja stoji kao pokrovitelj i suorganizator manifestacije, poziva sve građane Dalmacije i Hrvatske, kao i goste iz dijaspore i turiste koji borave u našim krajevima, da u velikom broju dođu u Radošić i zajednički proslave obljetnicu pobjede pod organizacijskom palicom tvrtke Karaman concet d.o.o.
Domoljubni megaspektakl u Radošiću povodom 30. obljetnice Oluje: "Neka vide da nas ima!"
Branko Uvodić - zaštitno lice serijala 'Lijepom našom'
Upravo je ovaj događaj bio povod za razgovor s legendarnim voditeljem, zaštitnim licem serijala 'Lijepom našom', Brankom Uvodićem.
Po čemu pamtite početke emisije 'Lijepom našom'?
"Pamtim po nevjerici koja je vlada u uredničkom kadru naše televizije jer kada sam ja rekao da bih se zvala 'Lijepom našom' onda je tu bilo ono malo "je l' to primjeren naziv" na što sam ja rekao da naša himna počinje Lijepa naša. "Ma da, znaš ali konotacija negdjeu smislu ovoga pozdrav Za dom i ovo, nikako nije primjereno", međutim ja sam bio uporan i inzistirao sam na tom nazivu jer sam imao već i špicu gotovu i sve.
Međutim, bio je veliki entuzijazam, naš veliki gudački orkestar HRT-a, naše ekipe su baš bile ono na 'priprema, pozor, sad', da krenemo, da se nešto konkretno krene raditi, nešto što ljudi vole, gdje će nas ljudi dočekati što se kaže otvorenih vrata i velikog srca, da pokažu maleni dio iz bogate riznice onoga što su naslijedili, da zabilježimo prirodne ljepote koje smo baštini od dragoga Boga, a jednako tako i da se čuje o njima. Mi smo bili u velikim gradovima, ali smo bili i u malim općinama koje nikada ne bih bile tako predstavljene na televiziji kao što smo mi to učinili u serijalu 'Lijepom našom'. Mi smo imali jedan koncert na kojem bih snimili dvije emisije, montirali ih, u emisijama su bile rubrike 'Tko voli nek izvoli' - u slat, Živjeli - predstavljali smo najbolja vina i vinare, onda smo imali stare zanate, prirodne ljepote, baš je bilo svega i za svakoga ponešto i bilo je jako jako promidžbeno što je nedostajalo Hrvatskoj koja je zapravo tada počela razvijati jedan intenzivniji turizam."
Lokalni običaji integrirani su u emisijske koncerte i prezentacije serijala „Lijepom našom“ na nekoliko načina koji su osigurali autentičnost i raznolikost prikazane tradicije. Svaka emisija bila je tematski vezana uz grad ili regiju iz koje se emitiralo, pa su na pozornici nastupali lokalni kulturno-umjetnička društva, folklorni ansambli i glazbenici, izvodeći pjesme, plesove i običaje karakteristične baš za to područje. Program je uključivao prikaze posebnih lokalnih običaja, poput svadbenih rituala, sezonskih proslava, povijesnih priča i zanimljivosti, koje su gledateljima predstavljane ili uprizorene kroz scenske prikaze ili naracije.Osim glazbenih i scenskih nastupa, često su predstavljani i autohtoni proizvodi i specifična jela kraja, a lokalni sudionici imali su priliku ispričati kratke priče ili legende iz svoje sredine. Emisija je tako postala svojevrstan mozaik hrvatske kulturne scenske baštine, gdje je svaki grad ili mjesto imalo priliku prezentirati ono što je za njega prepoznatljivo, potičući ponos lokalne zajednice i prenoseći tradiciju široj javnosti.Na taj su način lokalni običaji bili srž svakog emisijskog koncerta, čime je „Lijepom našom“ ostvarila svoju misiju očuvanja i promocije hrvatske kulturne raznolikosti.
Kako ste birali gradove i emisije? Brojke su impozantne - 64 dana emitiranja od 0 do 24!
"Godišnje smo imali 20 snimanja i u svakoj županiji smo bili i onda smo vidjeli kod koga smo bili, kod koga nismo i tako 25 godina je to trajalo, taj serijal. Kroz tih 25 godina smo zaista obišli Lijepu našu, svuda gdje Hrvati žive i čuvaju svoje običaje i svoju tradiciju, bili smo u Sloveniji, u BiH, u Crnoj Gori u Vojvodini i Srbiji, u Republici Srpskoj, osim Makedonije obišli smo sve dijelove bivše Jugoslavije gdje su Hrvati kao manjina, ali koji ljubomorno čuvaju običaje svoga naroda."
Brojke su impozantne - 64 dana emitiranja od 0 do 24!
"Preko 1000 i 70 emisija je iza nas, to su impozantni podaci, kada se to što je emitirano složi u jednu emisiju trajala bi 64 dana od 0 do 24 onda možete misliti koliko je materijala snimljeno, to je zaista impozantna brojka i mogu zahvaliti svojoj više nego vjernoj i više nego sposobnoj ekipi. Ja se okružim najboljima i najpametnijima da bi ja ispao pametniji, za razliku od nekih danas, a ne obrnuto.
Milijun i šesto tisuća gledatelja po dvoranama, 190 tisuća pjesama, 2500 koreografija, milijuni kilometara, milijuni kilometara puni ljubavi, međusobnog uvažavanja i poštivanja. Samo za primjer, bili smo u Republic Srpskoj u Tesliću gdje živi 300 Hrvata. U dvorani je bilo 1400 ljudi, da je bila i veća dvorana više bi bilo što će reći da su i Bošnjaci i Srbi došli gledati i uživati u programu.
Kada su tradicija i tradicijska kultura u pitanju nema potrebe za podjelama jer ja volim reći nema malignih pjesama, ja nešto ne moram slušati i voljeti ali ne moram nekome ni ograničavati i držim se one pjesme Štefa Jeršeka 'Sve poštivam, svoje uživam'."
Serijal „Lijepom našom“ imao je ključnu ulogu u očuvanju i promociji hrvatske tradicijske kulture kroz svoje dugogodišnje emitiranje. Redovitom prezentacijom narodnih pjesama, plesova, običaja i autohtone hrane iz svih krajeva Hrvatske i dijaspore, serijal je gledateljima kontinuirano približavao bogatstvo domaće kulturne baštine, često iz manjih sredina koje inače rijetko dospijevaju u medije. Važnost emisije ogleda se i u tome što je okupljala na tisuće izvođača, kulturno-umjetničkih društava i ansambala te omogućila široj javnosti uvid u raznolikost i bogatstvo folklorne tradicije koju možda nisu imali prilike uživo vidjeti. Emitiranjem koncerata iz manjih gradova i mjesta, „Lijepom našom“ ne samo da je čuvala sjećanja na običaje i tradicijske vrijednosti, već je također poticala lokalnu zajednicu na ponos i daljnje njegovanje nasljeđa. Posebno je značajno što je serijal povezao iseljenu Hrvatsku s domovinom, jer je mnogim zajednicama u inozemstvu omogućio održavanje veze s vlastitim identitetom i tradicijom, što se ističe i u pozivima na očuvanje emisije kao sredstva zaštite folklora i običaja za buduće generacije. Zbog svega navedenog, „Lijepom našom“ stekla je status javne platforme i čuvara hrvatske kulturne baštine, čime je dala neprocjenjiv doprinos očuvanju nacionalnog identiteta.
Koliko je emisija pridonijela očuvanju hrvatske tradicijske glazbe?
"Ja misli jako puno, sada više nema medijski prostora ali ono što je meni posebno drago da sam ja nekako ujedinio tambure i klape tako da sada više nema pira u Dalmaciji a da ne sviraju tamburaši, a gotovo da nema neke veće fešte na kontinentu a da ne nastupaju klape. Vjerujem da je naš serijal malim dijelom doprinio tome da se klapska pjesma popularizira i da uđe ljudima pod kožu, a klape i tambure su kompatibilne.
"Sjećam se da sam dogovarao 'Sada kada došla si' - Cambi i Bosutski bećari, to je bila prva pjesma takvog tipa i inzistirao sam na tome, molio i kumio da snime pa da vidimo i hvala Bogu ta suradnja je počela i nastavila se, ne samo sada to tambure i klape nego i taj izvorni način pjevanja, vokalne skupine kako ženske tako i muške, tradicionalni sastavi, u Podravini imamo cimbale, violine, harmoniku i ostale žičane instrumente, ta tradicionalna glazbala, lierica u Primorju,... zaista, zaista imamo preveliko bogatstvo ali očito da nismo svjesni toga. UNESCO je u svoj Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine upisao 19 ili 20 tih dobara, ali ja kažem oni su ih upisali da nas upozore da mi budemo svjesni tog blaga koje trebamo čuvati i sačuvati za generacije koje dolaze.vSusjedna BiH ima takvih 6 dobara, a zadnje kulturno dobro je sevdalinka koja je 1574. zapravo nastala u Splitu. Jedan od najvećih i najplodonosnijih autora sevdaha je bio Jozo Penava iz Kiseljaka, naš Hrvat. I mi to sve nekako prešućujemo kao da se sramimo nečeg svoga a evo i taj sevdah koji je prošle godine upisan u UNESCO-v registar, nismo sami valorizirali kako treba."
Emisija „Lijepom našom“ snažno je promovirala hrvatske običaje i plesove kroz javne koncerte tradicijske kulture koje je organizirala diljem Hrvatske i u dijaspori. U svakoj epizodi nastupala su kulturno-umjetnička društva, folklorni ansambli i lokalni glazbenici, izvodeći autentične narodne pjesme i tradicionalne plesove karakteristične za različite hrvatske regije. Osim toga, emisija je prikazivala i rekonstrukcije običaja poput svadbenih rituala, sezonskih proslava i narodnih obreda, čime je gledateljima približila bogatstvo i raznolikost hrvatske nematerijalne baštine. Program je naglašavao važnost očuvanja folklora, dok su gledatelji imali priliku vidjeti izvornu nošnju i koreografije, što je dodatno doprinosilo popularizaciji i očuvanju hrvatskih običaja i plesova.Uz bogat folklorni sadržaj, emisija je često predstavljala i specifične običaje i gastronomiju pojedinih krajeva, istovremeno potičući zajednice na ponos i očuvanje vlastite tradicije te spajajući domovinsku i iseljenu Hrvatsku kroz zajedničku ljubav prema narodnim vrijednostima.
Mlađe generacije su se počele zanimati za serijal, što ih je privuklo?
"Mi nismo išli nametljivo nego smo stvarno izabirali što je najbolje i najljepše, nismo imali previše vremena,ali zato smo to morali napraviti učinkovito da bi imalo to svog efekta. Ovaj naš serijal je bio najposjećeniji na snimanjima, svi se sada hvale kako pune dvorane, a mi smo 25 godina punili sve dvorane gdje god smo došli. Nikada neću zaboraviti prvo snimanje na Gripama, svi su mi rekli: 'Pa budalo jedna, Velike Gripe ti ideš s tamburašima, tko će ti doći?'. Sedam tisuća ljudi je bilo i još je ostalo ljudi pred dvoranom. A što je? Kod nas u serijalu ne samo da su samo oni koji vjeruju u tradicionalnu glazbu nego mi smo uspjeli objediniti sve i pop i rock i klasiku, ali sve se to na tamburi izvodilo što je reći da je tambura zapravo jedan univerzalni instrument koji je mogao popratiti sve, a to je naše tradicijsko glazbalo. Prije rata, Drugoga, nije bilo mjesta u Dalmaciji koje nije imalo tamburaški orkestar, a to se zaboravilo, bila je popularna i limena glazba ali i tamburaši, ali mi nekako ne pridajemo pozornosti toj činjenici što sve imamo, što smo baštinili i zapravo da smo jako, jako bogati.
Našli smo model koji je prilagodljiv, koji je pristupačan i starijima i mlađima znate, ja sam imao i mlađe popularne pjevače i ove starije već na zalasku karijere koji zaslužuju pozornost. Jer vi danas, pogledajte malo mediji, nemate mogućnosti da stariji, afirmirani pjevači dobiju medijski prostor i to je strašno. Komercijalne televizije da, ali jedna javna nacionalna televizija to ne bi smjela dopustiti."
Serijal je to koji je itekako i dalje potreban gledateljima?
"Serijal koji je više nego zaista potrebit jednoj nacionalnoj televiziji, ne znam kako to ne vide političari, očito da ovi urednici koji su sada tamo nemaju baš nekog osjećaja za Hrvatsku i tradiciju, tradicijsku kulturu, kao da se srame nečeg svoga, ali kažem evo da bi javna televizija trebala dati nekoga da ga uputim u taj posao i da nastavi tamo gdje smo stali jer taj serijal je never ending story (nikad završena priča). Toliko sam prošao, ali toliko sam i ostao dužan tim gledateljima što se tiče ljepota, tradicije, gastronomije, enologije, a mogu vam reći da je upravo ta emisija bila najveća promidžba Hrvatske, ne samo kod nas u Hrvatskoj nego u zemljama u okruženju."
Što nas očekuje 2. kolovoza povodom 30. godišnjice obilježavanja vojno-redarstvene-akcije Oluja, Dana domovinske zahvalnosti i Dana Hrvatskih branitelja, kao i povodom 30. obljetnice emitiranja prve emisije serijala 'Lijepom Našom', pod visokim pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije? Kako organizatori najavljuju, bit će to domoljubni spektakl i koncert ljeta?
"30 godina je prošlo od emitiranja najgledanijeg, najposjećenijeg serijala 'Lijepom našom' i to je zaista lijepo od gospodina Karamana što se toga sjetio i predložio mi ovu suradnju, Svake godine na 5. kolovoza i na Dan državnosti 'Lijepa naša' imala je specijalna izdanja baš onako kako to treba biti da obilježimo te vrlo, vrlo značajne datume iz naše novije povijesti.
Ove godine ćemo to učiniti 2. kolovoza u Radošiću, bit će šarolik program, za svakoga nešto. Na pozornici će mi se pridružiti moji veliki prijatelji Slavonske lole. Slavonske lole su bile na prvom snimanju serijala 'Lijepom našom', sa mnom i serijalom su bile u Kanadi, Australiji, po cijeloj Europi, oni su u početku pratili gotovo sve izvođače i zaista su obilježili tu tradicionalnu slavonsku glazbu. Oni nemaju nekog velikog odmaka, oni imaju taj ruralni slavonski štih i zvuk i oni će biti tamo i imaju zaista što reći i pokazati.
Tu će biti i Alen Nižetić koji je vrlo često bio dragi gost u serijalu 'Lijepom našom', Antonija Čerkez, jedna djevojka koja se već afirmirala ali mislim da njeno vrijeme tek dolazi i da će vrijeme pokazati da je zaista talentirana, ima vrlo lijepi glas, osjećaj za ritam i bude razloga da to bude sve lijepo. Tu je i Svetinja Thompson Tribute Band koji će odsvirati Markove pjesme i tu moram dodati: Marko se jedini vrtio u serijalu 'Lijepom našom' u ono vrijeme kada su svi mislili da ne bi trebao. Branko je mislio da bi trebao i Marko je i u Kninu pjevao i u serijalu 'Lijepom našom' kada je god to bilo potrebno.
Kada su čuli da ja ovo radim javili su mi se i moji dragi prijatelji Vukšićki bećari kojima sam i kum, oni taj dan imaju nastup u Solinu u 21h ali rekli su da će oni meni doći otpjevati u 19h pa u Solin, tako da imamo i njih, a imamo i neka iznenađenja, ne možemo sve otkriti", za kraj našeg razgovora kazao nam je Branko Uvodić, hrvatski televizijski voditelj, spiker i urednik, značajna figura hrvatske televizijske kulture, poznata po dugogodišnjem doprinosu u vođenju narodnih i kulturnih emisija.
Povezani sadržaj:
Domoljubni megaspektakl u Radošiću povodom 30. obljetnice Oluje: "Neka vide da nas ima!"
SLAVONSKE LOLE STIŽU U RADOŠIĆ Tamburaški sastav iz Đakova nastupit će povodom 30. obljetnice Oluje
