Uspješna budućnost mladih koja podrazumijeva zdrave socijalne odnose i sposobnost nošenja sa životnim i poslovnim izazovima –uvelike ovisi o razvoju emocionalne otpornosti u ranoj dobi. Promatrajući današnje obrasce ponašanja, čini se da ta budućnost ne izgleda uvijek obećavajuće. Ipak, prostor za promjenu itekako postoji, a ključnu ulogu u tome imaju odrasli.
Djeca trebaju izgraditi zdravu sliku o sebi i usvojiti temeljno uvjerenje vlastite vrijednosti, ne zbog postignuća, već zbog toga što jesu. Upravo zato važno ih je ne štititi pretjerano, već im omogućiti da „žive život“, jer svakodnevni, podnošljivi stresovi igraju važnu ulogu u razvoju otpornosti na izazove i teške emocije.
Istovremeno, kod djece se sve češće primjećuje manjak razvijenih izvršnih funkcija – poput organizacije, kritičkog i konceptualnog razmišljanja, kreativnosti te sposobnosti suočavanja s pogreškama. Upravo je to bio jedan od razloga za pokretanje inicijative u Splitu, gdje su napravljeni prvi koraci prema sustavnijem pristupu ovim važnim temama. Pomaci su možda mali, ali su značajni – i već su započeli.
Tako je naš Split barem na kratko bio mjesto susreta stručnjaka i roditelja na temu obrazovanja i mentalnog zdravlja mladih, a sve zahvaljujući prvom izdanju konferencije Future Minds. Oko čak 300 sudionika iz obrazovanja, poslovnog sektora i roditeljske zajednice, s fokusom na obrazovanje, mindset i mentalno zdravlje djece i mladih. Ključna poruka bila je da se temelj uspješne budućnosti mladih gradi kroz razvoj emocionalne otpornosti u ranoj dobi. Stručnjaci različitih profila naglasili su da odgovornost za to leži na odraslima – roditeljima, obrazovnom sustavu i poslodavcima – koji trebaju aktivno sudjelovati u stvaranju podržavajućeg okruženja za razvoj djece.
Podršku konferenciji dolaskom je iskazala i državna tajnica iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić.
Nikada više prilika, a nikada nesigurniji i anksiozniji
Mužinić Bikić u svom je obraćanju na konferenciji Future Minds istaknula kako ova tema otvara jedno od ključnih pitanja današnjice – mentalno zdravlje djece i mladih te izazove s kojima se svakodnevno suočavaju.
Naglasila je da se sve češće postavlja pitanje kako odgajati i obrazovati ne samo uspješne, već i psihološki snažne i samopouzdane mlade ljude, spremne nositi se sa zahtjevima suvremenog života.
“Djeca i mladi danas odrastaju u svijetu stalnih promjena, snažnih digitalnih utjecaja i sve većih društvenih očekivanja. Nikada nisu imali više prilika, dostupnijeg znanja i tehnoloških mogućnosti, ali istovremeno nikada nisu bili nesigurniji i anksiozniji kada je riječ o vlastitoj budućnosti”, poručila je Mužinić Bikić, istaknuvši važnost otvorenog dijaloga između roditelja, učitelja, institucija i svih koji sudjeluju u odgoju i obrazovanju.
Posebno je naglasila kako se uspjeh djece ne smije mjeriti isključivo ocjenama i reprodukcijom znanja, već je jednako važno razvijati otpornost, empatiju i socijalne vještine.
“Djecu trebamo pripremati za život, a to znači da ih ne smijemo štititi od svake teškoće, neuspjeha ili neugodne emocije. Upravo kroz takva iskustva razvijaju unutarnju snagu, samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti”, rekla je.
Digitalna transformacija više nije izbor već nužnost
Osvrnula se Mužinić Bikić i na sve prisutniji društveni pritisak izvrsnosti, upozorivši kako vrijednost djeteta ne smije biti određena isključivo rezultatima. Kao primjer navela je i iskustva iz sporta, gdje se često naglasak stavlja na medalje, a zanemaruje važnost procesa, učenja i razvoja kroz uspone i padove.
Govoreći o obrazovnom sustavu, istaknula je kako digitalna transformacija više nije izbor, već nužnost. Umjetna inteligencija i digitalne tehnologije, kako je rekla, donose brojne mogućnosti, osobito u području individualiziranog učenja i novih metoda poučavanja, ali ne mogu zamijeniti ljudski faktor.
“Algoritmi ne mogu zamijeniti odnos, komunikaciju i brigu za učenike. Upravo zato moramo osigurati sigurno okruženje i odgovorno korištenje tehnologije”, naglasila je.
U tom kontekstu predstavila je i konkretne korake Ministarstva, poput razvoja modularne nastave u strukovnom obrazovanju, jačanja učenja temeljenog na radu te projekta BrAIn koji se provodi u suradnji s CARNET-om, a usmjeren je na odgovornu primjenu umjetne inteligencije u školama, uz naglasak na kritičko mišljenje i sigurnost učenika.
Istaknula je i važnost uvođenja cjelodnevne nastave, koja omogućuje više prostora za individualni razvoj učenika, rekreaciju i kvalitetniju podršku mentalnom zdravlju.
„Uvođenjem cjelodnevne škole dodatno osnažujemo odgoj unutar škole, stvaramo više prostora za nekakav individualni rast, više prostora i za neke rekreacijske pauze, veću fleksibilnost izvannastavne aktivnosti i kvalitetniju podršku mentalnog zdravlja djece i mladih.“
Potrebno je vratiti društveno poštovanje prema učiteljima
Govoreći o konkretnim pomacima, navela je kako je u posljednje dvije do tri godine značajno povećan broj stručnih suradnika u školama, osobito psihologa.
„Kada pričamo o samom mentalno zdravlju moram napomenuti kako smo unutar nekoliko godina zbilja se posvetili jednim najvećim djelom upravo tom pitanju, broj stručnih suradnika u školama ja udvostručen u zadnje dvije, tri školske godine, pri tom naglasak je na zapošljavanju novih psihologa. Danas gotovo da nema škole s više od 200 učenika koja je zatražila psihologa, a da ga nije dobila. U posljednje tri godine uložili smo oko 5,6 milijuna eura u jačanje stručne podrške”, istaknula je
Zaključno je naglasila kako nijedna institucija ne može sama odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju djeca i mladi te kako je nužno partnerstvo svih – roditelja, škola, institucija i samih učenika.
Posebno je istaknula ulogu učitelja, koji danas, osim prenošenja znanja, imaju ključnu ulogu u emocionalnom i socijalnom razvoju djece.
„Ono što moramo znati i čega moramo biti svjesni jest da jedna institucija ne može sama odgovorit na sve ove izazove, potrebno je partnerstvo i roditelja, škole, institucija ali i djece i mladih, posebno je naravno važno da razumijete i ulogu učitelja. Danas oni nisu samo prenositelji znanja, danas se od njih očekuju i nekakve reakcije i postupanja, a kakvima nisu do sada bili izloženi, a zbilja su važni oslonci i u emocionalnom, socijalnom i razvojnom odrastanju učenika. Iz tih razloga je važno graditi kulturu međusobnog povjerenja i vratiti društveno poštovanje upravo prema učiteljskom pozivu“, dodavši kako upravo konferencije poput Future Mindsa stvaraju prostor za kvalitetan i odgovoran dijalog o budućnosti djece i mladih.
Za kraj je poručila: “Obrazovanje nije trošak“.
