Piše: Goran Samardžić, profesor informatike i tehničke kulture
(autor koji na Radio Splitu redovito komentira razvoj novih tehnologija i digitalne trendove među mladima)
Digitalno doba oblikovalo je novi jezik mladih, brz, kratak i prepun izraza koji odraslima često djeluju nerazumljivo poput hijeroglifa.
Tinejdžeri danas komuniciraju emotikonima, skraćenicama i digitalnim kodovima koji nose emocionalne i društvene poruke.
Ovaj jezik Alfa generacije nije samo način dopisivanja, već i alat kojim mladi izražavaju pripadnost, identitet i odraz su njihova odrastanja.
Skraćenice i mješavina jezika
U pisanju poruka tinejdžeri sve češće kombiniraju engleski i hrvatski jezik. To nas i ne čudi jer znamo da je engleski jezik interneta, društvenih mreža i raznih online izazova. Tako su mladi kreirali jezik koji je kombinacija engleskog i hrvatskog. Koriste i skraćenice jer današnja generacija živi ubrzanim tempom, stoga nemaju vremena za tipkati iako većinu svog vremena provode na mobitelu. Kreirali su svoj način komunikacije skraćenicama poput: tnx (thank you – hvala), k (umjesto „ok“), btw (by the way – usput), nzm (ne znam), nmz (nema veze), brb (be right back – odmah se vraćam), o5 (opet), vtp (volim te puno), čjms (čujemo se), ozb (ozbiljno), ks (kasnije), ae (ajde)
Ovakav stil pisanja među mladima omogućuje bržu komunikaciju, ali i stvaranje osjećaja zajedništva i pripadnosti među vršnjacima. Skraćenice funkcioniraju kao prepoznatljivi kod, ako ih razumiješ, pripadaš grupi.
Utjecaj drugih jezika i internetske kulture
Osim engleskog, na govor mladih utječu i drugi jezici, osobito srpski, koji se prenosi preko YouTube sadržaja, odnosno Youtubera koji su danas sve popularniji među mladima i gdje im raste popularnost na online platformama. Također veliki utjecaj imaju i influenceri koji promoviraju takav način izražaja.
Tako se među mladima sve češće mogu čuti izrazi poput gasera (osoba koja nosi markiranu odjeću, te se pretpostavlja da njegovi roditelji imaju puno novca) ili rešiiii (obaviti nešto ili srediti nekoga, pobijediti). Djeca ove dvije riječi često koriste kako bi bili u trendu.
Izraz BFF (best friend forever), nekoć simbol bliskog prijateljstva, danas zamjenjuju izrazi poput pookie, pookie wookie ili pookie bear, koji su preuzeti iz TikTok trendova.
Zabrinjavajući izrazi i emocionalni stres
Sve više izraza među mladima nosi i negativne emocionalne konotacije. Neki od njih su: NPC – non-playable character - osoba bez mišljenja, koja je nebitna u društvu, kidara – nezrela osoba, dijete među odraslima, cringe – nešto neugodno i sramotno, ghostanje – prekid komunikacije bez objašnjenja, gaslight – emocionalna manipulacija, navoditi nekoga da sumnja u vlastitu percepciju, ick – osjećaj odbojnosti prema nečijem ponašanju, roastati – javno zadirkivati ili ismijavati (često na društvenim mrežama), cap – izraz koji znači da netko laže ili pretjeruje, sus – koristi se za nekoga tko je sumnjiv ili čudan
Korištenje ovih izraza pokazuje kako se digitalna kultura sve više miješa sa svakodnevnim jezikom, ali i koliko su mladi izloženi pritiscima da budu duhoviti, u trendu i prihvaćeni od strane svojih vršnjaka.
U društvu koje prihvaća samo Sigmu - označava ideal snažne i samouvjerene osobe, oni koji to nisu često se osjećaju nebitno i izolirano od strane svojih vršnjaka.
Takav pritisak može dovesti do nesigurnosti, stresa i osjećaja nepripadanja. Kod djece se razvija anksioznost, depresija, tjeskoba i loš utjecaj na mentalno zdravlje.
Uloga roditelja i nastavnika
Roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu u razumijevanju jezika mladih.
Umjesto zabrana i kritiziranja, važno je pokazati iskren interes, jer svaka zabrana stvara još veći otpor.
Pitanja poput: Što znači ta riječ? ili Zašto to kažete? otvaraju prostor za dijalog i povjerenje.
Iako nam to sve može biti smiješno i zbunjujuće, činjenica je da se danas sve brzo mijenja i ako želimo biti u trendu s našom djecom i pratiti što se događa u njihovim životima, trebamo se potruditi razumjeti njihov način komunikacije sviđalo se to nama ili ne. Odrasli moraju graditi povjerenje, a to povjerenje postaje temelj zdrave komunikacije i emocionalnog razvoja djece.
