"HDZ-u očito nije stalo do ozbiljnog i po hrvatske a pogotovo dalmatinske interese strateški ključnog povezivanja na koridore Osnovne Transeuropske prometne mreže EU-a, Mediteranski i Baltičko-Jadranski. To pokazuje obraćanje javnosti potpredsjednika splitskog HDZ-a Ivice Budimira koje pokazuje zapanjujuću razinu neznanja po pitanju procedure donošenja zakona Europske unije i hrvatske pozicije unutar institucija EU-a. Je li premijeru Andreju Plenkoviću neugodno da HDZ ostavljanje Dalmacije kao prometne crne rupe EU-a brani diletantski napisanim uratkom!? Ovakvo Plenkovićevo zanemarivanje Splita i Dalmacije ne može se izbrisati na bilo koji način, a kamoli nesuvislim pamfletom lokalnog HDZ-ovca", izjavio je u novom priopćenju za medije nakon jučerašnje konferencije za medije Goran Kotur, izvršni tajnik SDP-a za EU i potpredsjednik SDP-a Split.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
U nastavku je naglasio i ovo:
"Prije svega, Hrvatska sada u procesu trijaloga ne pregovara izravno s Europskom komisijom već to čine Vijeće EU-a i Europski parlament. Hrvatska svoje stavove iznosi na Vijeću EU-a preko ministra Olega Butkovića koji nije zatražio uključenje Splita i Dalmacije na Mediteranski koridor EU-a, kao ni spajanje Rijeke i Istre a time i Dalmacije na Baltičko-jadranski koridor Osnovne Transeuropske prometne mreže u okviru donošenja Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže.
Hrvatska je imala godinu dana za komunikaciju s Europskom komisijom prije donošenja prijedloga Uredbe u prosincu 2021. godine, i tada bi se hrvatski zahtjevi našli u Komisijinom prijedlogu Uredbe, ali ih tamo nema. Za razliku od, primjerice, usvajanja uključenja cijele talijanske obale Jadrana ili sjevera Švedske u Osnovnu mrežu. Još u siječnju 2021. godine Gradsko vijeće Grada Splita je na moj prijedlog jednoglasno usvojilo zahtjev premijeru Plenkoviću da se Split i Dalmacija uključe na Mediteranski koridor Osnovne Transeuropske prometne mreže. Međutim, od Andreja Plenkovića od onda po tom pitanju nema "ni pisma ni razglednice".
Izvješće Odbora za promet i turizam koje je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta usvojeno kao osnova za trijalog s Vijećem EU-a i Europskom komisijom ne može samo po sebi dovesti do promjene prijedloga Uredbe sve dok takav prijedlog na Vijeću EU-a ne iznese hrvatski resorni ministar Oleg Butković, te se tamo i usvoji.
Ovakav traljav pokušaj prodaje magle od strane splitskog HDZ-a ukazuje na to da HDZ-ova Vlada neozbiljno shvaća značaj prometne integracije Dalmacije u Osnovnu Transeuropsku prometnu mrežu. Čak i ako stavimo sa strane činjenicu da bi po sadašnjem stavu Hrvatske Split kao jedna od dvadesetak najvažnijih putničkih luka EU-a ostao na Sveobuhvatnoj mreži nižeg reda, ne smijemo zanemariti činjenicu da se Dalmaciji, a djelomično i Rijeci i Istri onemogućuje puna željeznička integracija s EU-om. Rijeci naime nije predviđeno direktno povezivanje na Mediteranski koridor, već preko Zagreba, dok je s Baltičko-jadranskog koridora isključena.
Dok bi Rijeka ostala slijepo crijevo, Dalmacija bi bila u daleko goroj poziciji i doslovno ostala crna rupa EU-a, koja se ne bi imala nikakve šanse do 2040. godine povezati modernom dvotračnom elektrificiranom željezničkom prugom s EU-om korištenjem europskog novca, što bi bila jasna poruka potencijalnim investitorima da ulaganje u dalmatinsko gospodarstvo nema perspektivu. Naime, da bi se pravac do Splita, Zadra i Šibenika uvrstio u Osnovni koridor mora imati uključena minimalno dva vida prometa od kojih je željeznica obavezna. To u praksi između ostalog znači da pruga Oštarije-Knin-Split mora biti dvokolosiječna, denivelirana i s mogućom brzinom od 160 km/h", ističe Kotur te nadodaje:
"Osim što je željeznički prijevoz putnika i robe ekološki prihvatljiviji, također je i znatno jeftiniji. Sredstva koja su na raspolaganju iz proračuna EU-a su višestruko veća ako smo na Osnovnoj mreži nego na Sveobuhvatnoj mreži, koja je nižeg reda. Na žalost, HDZ-ovci se nisu bili u stanju niti međusobno dogovoriti oko trase željezničke pruge do Zračne luke kroz Kaštela, pa im je krajnji domet po tom pitanju dosad bio Oparin "metro".
Što se tiče mandata Siniše Hajdaš Dončića kao ministra, vezano za Split i okolicu, dovoljno je nabrojiti tri činjenice: dovršila se izgradnja brze ceste do Trogira, brze cesta do Klisa i većina radova na vanjskim vezovima u Gradskoj luci Split. Kad smo već kod SDP-ovih vlada, prisjetimo se samo da je autocestu kao zadnju veliku stratešku investiciju u Dalmaciju pokrenula Vlada Ivice Račana u puno težim okolnostima. Vlada Andreja Plenkovića promašila je zicer za strateški željeznički i ukupni prometni i razvojni iskorak Dalmacije, koji bi nam dao šansu da se odmaknemo od monokulture turizma. Nadam se da će HDZ-ova Vlada ipak u zadnji trenutak ispraviti svoje propuste u interesu Dalmacije i cijele Hrvatske. Ovo nije političko pitanje već hrvatski strateški interes, a za Dalmaciju doslovno životni interes", zaključio je Goran Kotur, izvršni tajnik SDP-a za EU i potpredsjednik SDP-a Split.
