Siniša Hajdaš Dončić, saborski zastupnik SDP-a i stranački tajnik za EU Goran Kotur održali su konferenciju za medije u Splitu.
Što su rekli na konferenciju za medije, pročitajte u nastavku. Prvo se obratio Siniša Hajdaš Dončić.
"Pozivam i prozivam premijera Andreja Plenkovića da preko ministra Olega Butkovića Vlada Republike Hrvatske zauzme stav na Vijeću EU-a da se Dalmacija uključi na osnovni Mediteranski koridor kako bi prestala biti prometno slijepo crijevo Europske unije. Tu prije svega mislim na željeznicu, a isto tako i na najveće dalmatinske luke, prije svega Split i Zadar. Također se zalažem za to da se Rijeka i Istra uključe na osnovni Baltičko-jadranski koridor EU-a, što bi omogućilo da se na taj koridor poveže i Dalmacija. Tako bi se omogućilo da se Dalmacija i cijela Jadranska Hrvatska prometno integriraju s Europom pomorskim i željezničkim putem, što su ne samo jeftiniji već i ekološki prihvatljiviji načini prijevoza. Tako bi se omogućio prometni razvoj ne samo iz fondova EU-a koji su dodijeljeni Hrvatskoj već bi se mogli povući višestruko veći iznosi i iz zajedničkih sredstava poput Instrumenta za povezivanje Europe. Sada je krajnji trenutak za to s obzirom na činjenicu da su u tijeku međuinstitucionalni pregovori na razini EU-a između Vijeća EU-a, Europskog parlamenta i Europske komisije, a ovakav zaključak je donio Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta. Stoga pozivam premijera Plenkovića, između ostalog i kao čovjeka koji je podrijetlom Dalmatinac, da omogući Dalmaciji i razvoj mimo monokulture turizma. Uključenje u osnovnu prometnu mrežu EU-a bio bi pokazatelj investitorima da Hrvatska i Europska unija ozbiljno računaju i na razvoj drugih grana gospodarstva u Dalmaciji osim turizma.
U izmjenama Prijedloga Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže ključan je stav Vlade Republike Hrvatske. Kad hrvatska vlast nije djelovala na početku kad je u prosincu 2021. godine, onda to mora napraviti bar sada. Ako se sada Dalmacija, a isto tako Rijeka i Istra spoje na osnovne europske koridore, mogli bi do 2040. godine, do kada je produžen rok za izgradnju osnovne Transeuropske prometne mreže EU-a dobiti najmodernije luke i modernu dvotračnu elektrificiranu željeznicu. Vidimo i danas strateški značaj Jadrana, kada se zbog ruske blokade Crnog mora, upravo naše područje razmatra kao alternativni pravac opskrbe. Drago mi je da se u osnovnu Transeuropsku prometnu mrežu predlaže uključenje i susjednih zemalja koje nisu članice EU-a. Međutim, Beograd, Sarajevo, Podgorica, Priština, Skopje i Tirana ne mogu u Europskoj uniji biti ispred Splita i Zadra. Stoga još jednom apeliram na Andreja Plenkovića da se sjeti da je Dalmatinac, da se sjeti da je hrvatski premijer i da je njegov zadatak da se u Bruxellesu izbori za interese Hrvatske a ne da sluša upute koje mu od tamo dolaze", rekao je na konferenciji za medije Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a.
Goran Kotur je govorio o uključivanju Dalmacije u Osnovnu Transeuropsku prometnu mrežu EU-a. Evo što je kazao novinarima:
"Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća Grada Splita održanoj na moju inicijativu u siječnju 2021. godine jednoglasno je podržan moj prijedlog SDP-a da se Vladi RH uputi zahtjev da od institucija EU-a zatraži priključenje Splita i Dalmacije Mediteranskom koridoru EU-a, što je ključno za gospodarsku budućnost Dalmacije. To je dakle bilo dok je prijedlog Europske komisije o promjenama Osnovne Transeuropske prometne mrežu EU-a bio tek u najavi. Tada je bilo vrijeme da premijer Plenković i ministar Butković djeluju u Bruxelllesu.
Naime, u prosincu 2021. godine, Europska komisija je uputila u proceduru Prijedlog Uredbe o smjernicama Unije za razvoj Transeuropske prometne mreže. Napominjem da se rok za izgradnju Osnovne mreže EU-a produžio s 2030. godine na 2040. godinu. Vlada Andreja Plenkovića odnosno ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković nikad nisu zatražili da se Dalmacija i najveće dalmatinske luke priključe na osnovnu prometnu mrežu EU-a", naglasio je te je nastavio:
"Dok su druge zemlje od Italije do Švedske pa čak i naši istočni susjedi koji nisu u EU-u argumentirano zatražili i ishodili znatno proširenje osnovna Transeuropska prometna mreža Europske unije, po tom prijedlogu srednja i sjeverna Dalmacija ostaju na sveobuhvatnoj mreži koja je nižeg reda, pogotovo što se tiče željezničke mreže i luka. Prema sadašnjem prijedlogu, Dalmacija bi prometno ostala ne samo slijepo crijevo već i crna rupa EU-a. To su praksi znači da bi se s našeg područja mogli javljati na europske natječaje za sredstva u više struko nižim iznosima nego da smo na osnovnoj mreži. Umjesto na natječaje za cijelu EU koji teže milijarde eura, mogli bi se i dalje javljati na natječaje od par stotina milijuna eura zajedno s drugim regijama EU-a, što bi značilo da možemo dobiti tek mrvice. Uključivanjem srednje i sjeverne Dalmacije u osnovnu mrežu na Mediteranski koridor, uključujući i luke Zadar i Split, ali i Ploče i Dubrovnik, dobila bi mogućnost prijave na pozive za sredstva koji su daleko izdašniji. S obzirom da se rok za završetak osnovne mreže EU-a produžio s 2030. na 2040. godinu, to bi značilo da se naše luke mogu modernizirati i da se Dalmacija može povezati s EU modernom dvotračnom elektrificiranom željeznicom. Naravno, hrvatski prijedlog mora uključiti i spajanje Rijeke i Istre na Baltičko-jadranski koridor, što je također preduvjet za potpunu prometnu integraciju Dalmacije s EU. Dakle, uz povezivanje Dalmacije potrebno je povezivanje modernom prugom od Rijeke do Divače preko Istre poveže na Mediteranski i Baltičko-jadranski koridor EU-a zbog toga što će Rijeka, po sadašnjem stanju, i nakon izgradnje nove pruge biti slijepo crijevo koridora i ostvarivati vezu preko Zagreba. Napominjem da se sav promet u Slavoniji treba uvrstiti u koridorsku mrežu Rajna-Dunav, a ne samo kroz unutarnje plovne putove", ističe.
"Dakle, treba omogućiti modernizaciju željezničke infrastrukture za putnički i pogotovo teretni promet u smjeru Splita i Zadra dvotračnom elektrificirana pruga s maksimalnom brzinom vožnje 160 km/h, uz potrebne korekcije trase, koja bi se sufinancirala iz proračuna EU-a. To je preduvjet za novi razvojni iskorak Dalmacije i hrvatskog Jadrana. Naravno, podržavamo i uključenje luke Ploče na osnovnu mrežu. Idealno bi bilo kad bi se na osnovnu mrežu, kao posebni koridor ili dio koridora uključio i cijeli Jadransko-jonski pravac. Stalno se žalimo da gospodarstvo naše regije ovisi pretežito o turizmu, a ovo je jedinstvena prilika da se pošalje poruka investitorima da Hrvatska i EU računaju na ozbiljan gospodarski razvoj Dalmacije. Sada se ozbiljno razgovara o hrvatskom Jadranu kao alternativnom pravcu koridora solidarnosti prema Ukrajini, što pokazuje na to koliko smo za EU na strateški značajnom mjestu. Još uvijek je na vrijeme da hrvatska Vlada promijeni svoj stav s obzirom da su u tijeku pregovori između institucija EU-a po ovom pitanju. Dakle, ključan je stav Hrvatske u Vijeću EU-a, s obzirom na to da je Europski parlament sklon našem uključivanju na osnovne koridore EU-a. Bez toga se ništa neće promijeniti. Ukratko, možemo poručiti premijeru Plenkoviću i ministru Butkoviću: pomozi sam sebi pa će ti i EU pomoći. Ovo definitivno nije stranačko pitanje već pitanje od strateškog interesa ne samo za Dalmaciju i hrvatski Jadran već i za cijelu Hrvatsku.
Uključivanje na Osnovnu mrežu EU-a bi omogućilo jeftiniji i ekološki prihvatljiviji promet putnika i tereta zbog prebacivanje dijela prometa s cesta na more i željeznicu, te višestruko povećalo sada ograničene mogućnosti sufinanciranja iz proračuna EU-a. Iako je krajnji trenutak, još nije kasno da se situacija popravi zbog toga što su na redu međuinstitucionalni pregovori.
Dakle, podržavamo uključenje Dalmacije u Mediteranski koridor EU-a, te Rijeke i Istre u koridor Baltičko more - Jadransko more, te pozivamo sve političke snage i društvene aktere da nas u tome podrže. Ako se za sebe mogu izboriti sjever Švedske, talijanska obala Jadrana i Beograd, Sarajevo, Podgorica, Priština, Skopje i Tirana, onda to mogu i moraju i Split i Zadar", zaključio je Kotur.
