NASTAVAK:
Pošto je promet ključna riječ i ključni pojam u svakom razmatranju implikacija Kaštelanskog mosta, nekako je logično da promišljanja s nama podijeli i diplomiran inženjer sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Stanko Smodlaka, stalni sudski vještak za promet i prometni ekspert. Koji također kaže kako ideja o mostu nije posebno nova...
- Prilaz gradu s istočne i sjeverne strane ne zadovoljava današnje potrebe za zadovoljenje prometne potražnje, pa se već puno godina razmišljalo kako bi se izgradio alternativni pravac za ulaz-izlaz iz Grada Splita. Ideje za poboljšanje izgradnje prometne infrastrukture, izgradnja mosta Kaštela Split sežu daleko u 60-70 godine prošlog stoljeća, za koji je već napravljen idejni projekt. - podsjetio je Smodlaka.
Komercijalizacija prostora iza Kozjaka
- Split kao mediteranski grad sa svojom cestovnom infrastrukturom, uskim prometnicama, nepreglednim i neopremljenim raskrižjima, ne može zadovoljiti današnji zahtjevni promet vozila, posebno na prilazu gradu, gradskoj luci u dovozu i odvozu putnika i robe.
Izgradnjom tunela kroz Kozjak prema auto-cesti nameće se potreba izgradnje mosta preko Kaštelanskog zaljeva iz pravca Kaštel Sućurca prema Splitu i to na najužem dijelu prema Stinicama.
VIDEO Donosimo snimke s najvećeg gradilišta u Hrvatskoj - "buža" se južna strana tunela Kozjak
To bi zapravo bio najbrži i najkraći put prema auto cesti, što otvara mogućnost komercijalizacije prostora iza Kozjaka. - pozitivne učinke ističe prometni vještak. Međutim, ističe i određene manjkavosti koje su za sada u fazi planiranja...
Opasni kolnički trak, problematični tunel
- U prometno tehničkom smislu postavlja se pitanje zašto se prilazna cesta od D8 prema budućem tunelu ne gradi s dva neovisna kolnička traka, svaki po dva prometna traka, nego se gradi vrlo opasni kolnički trak s tri prometna traka, dva prema tunelu, jedan prema jugu.
Isto tako zašto se gradi servisna cijev koja je obvezna za tunele preko 1000 m, a ne gradi se klasična tunelska cijev s dva buduća prometna traka, što je vrlo loše rješenje jer treba razmišljati o prometnim potrebama za buduće razdoblje.
Problem raskrižja na Stinicama
Prije nego se izgradi budući most Kaštela-Split (most Sv. Duje) potrebno je na području Stinica odnosno raskrižja Hercegovačka – Put Stinica, kao i Domovinskog rata – Solinska izvršiti ozbiljno denivelirano raskrižje. Upravo na predmetnim raskrižjima očekuje se veliki broj vozila, a već danas na ovim raskrižjima imamo prometno opterećenje.
Ako se ne izgradi kvalitetno prometno rješenje na prilazu Gradu Splitu, most kao takav ništa nam dobroga neće donijeti jer možemo očekivati prometna zagušenja. - posebno je istaknuo manjkavost postojećih cesta naš sugovornik, nešto na što je upozorio i Žuvela. Nastavlja Stanko Smodlaka o širem problemu prometa na prilazima Splitu...
- Udruga prometnih inženjera Splita upozorava dugi niz godina na neodrživost prometnog sustava, posebno na području Širine u Solinu, kao i raskrižja u Stobreču gdje već danas imamo prosječan godišnji dnevni promet na jednom i drugom raskrižju preko 70.000 vozila. Izgradnjom dugo očekivane ceste Stobreč – Omiš riješio bi se problem Stobreča, a most bi riješio prometno zagušenje na Širini u Solinu. Grad Split očekuje od Hrvatskih cesta brzo rješenje jer su navedene prometnice, tunel Kozjak i most sv. Duje državni projekti za koje RH mora osigurati sredstva.
Most preko Kaštelanskog zaljeva bit će dug 1,6 km, imati po dvije trake u svakom smjeru i biciklističko-pješačke staze
Most preko Kaštelanskog zaljeva dio je novog cestovnog pravca – državne spojne ceste - od čvora Vučevica do trajektne luke Split i predstavlja jedan od tri ulaza u splitsku aglomeraciju s autoceste A1 (uz brzu cestu Dugopolje – Solin i županijsku cestu Prgomet – Plano). Projekt se razvija više od dva desetljeća, s ciljem bolje povezanosti i mobilnosti ljudi, smanjenja prometnog opterećenja zapadnog ulaza u grad te povezivanja Dalmatinske zagore sa središtem aglomeracije. Trasa buduće prometnice utvrđena je kroz Studiju izvedivosti Novi ulaz u Split – čvor Vučevica (A1) – čvor na DC8 – Trajektna luka Split, koju je za Hrvatske ceste u srpnju 2020. dovršila zajednica ponuditelja Trafficon d.o.o. i Pro Urbe Ltd. Položaj budućeg mosta utvrđen je idejnim rješenjem koje je razrađeno u sklopu studije. Za samu lokaciju mosta načinjena je Maritimna studija Izgradnja mosta preko Kaštelanskog zaljeva, (prosinac 2023., Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet), prema kojoj tehničko rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva mora zadovoljavati uvjet slobodnog plovnog puta širine 200 m i visine 55 m, kako bi se osigurali uvjeti za daljnji razvitak Sjeverne luke.
Projekt Novi ulaz u Split se provodi u tri faze: prva obuhvaća dvotračnu cestu od čvorišta Vučevica do čvorišta na DC8 u Kaštelima, duljine 7,92 km, s tunelom kroz Kozjak. Druga faza obuhvaća spoj od Kopilice, duljine 9 km, koji uključuje most preko Kaštelanskog zaljeva, koji će biti projektiran kao četverotračni. Treća faza prolazi kroz grad, od Kopilice do Trajektne luke Split, koristeći postojeće koridore u tkivu grada, na kojima će biti potrebno napraviti značajne intervencije. Lokacija mosta je usvojena na osnovi analize prostorno-prometnih parametara, inženjersko – građevinskih razmatranja opcija kao i ekonomskih analiza.
Predmet oblikovno – tehničkog natječaja je most preko Kaštelanskog zaljeva, od upornjaka na strani Kaštela do upornjaka na poluotoku. Na području Grada Splita most se uklapa u postojeću četverotračnu cestu Stinice, a sa strane Kaštela uklapa se na DC 8 novim čvorom (planirana pristupna cesta od mosta do spoja na DC8 nije predmet natječaja). Oblikovanje prometnice na prijelazu Kaštelanskog zaljeva zadano je prema idejnom rješenju iz travnja 2025., koje je načinjeno u birou Geoprojekt d.d. iz Splita.
Poprečni presjek prometnice na mostu sadržavat će dva kolnika s po dvije prometne trake široke po 3,5 metara, s rubnim trakama širine 0,5 m i razdjelnim pojasom širine 3 m. Budući da most spaja dva grada, na njemu je predviđen i pješačko-biciklistički promet u zasebnim, odvojenim trakama.
Na mostu su predviđene pješačko-biciklističke trake koje omogućuju prijelaz jednog pješaka i jednog biciklista u svakom smjeru. Projektant nije ograničen u smještanju biciklističko-pješačkih staza na mostu. One se mogu nalaziti uz kolnike (obostrano), ali i van razine predviđene za motorni promet vozila (npr. ispod kolnika). To znači da će okvirno širina mosta biti oko 22 m, s tim da su zbog mogućnosti izmicanja pješačkih i biciklističkih staza moguća odstupanja.
Zadatak oblikovno – tehničkog natječaja sadrži tlocrtni i visinski položaj prometnice, u duljini mosta koja iznosi 1594 m. Točne lokacije početka i kraja građevine moći će se odrediti nakon što se na oblikovnom natječaju odabere rješenje. Najviša točka prometnice na mostu je na sredini slobodnog plovnog puta i iznosi 65,23 metara nad morem.
