Prije točno mjesec dana, Hrvatske ceste su najavile Kaštelanski most. Dobro, nije baš bila najava gradnje, ali je objavljen ‘Projektni natječaj za tehničko-oblikovno rješenje mosta preko Kaštelanskog zaljeva na prometnici novi ulaz u Split-čvor Vučevica-Tunel Kozjak-čvor na DC8-Trajektna luka Split’.
Otvoren natječaj za most Sveti Duje: Bit će dug 1.6 km, širok 22 metra i 65 metara iznad mora
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Prije nepune tri godine, gotovo da je to isto bilo najavljeno. Preciznije, da će se raspisati spomenuti natječaj do konca te godine, najavili su još u rujnu 2022. godine.
Isti most prilično pompozno i samouvjereno ‘ugrađen’ je u vizure Splita i prije osam godina. Most preko Kaštelanskog zaljeva naime bio je ‘forte’ HDZ-ovog kandidata za gradonačelnika Splita Andre Krstulovića Opare u kampanji 2017. godine, kada su prezentirani renderi koji su uključivali izgrađeni most u njegovoj (i stranačkoj) viziji grada pod Marjanom 2025. godine…
Spominjan je dosta glasno most još puno prije, u vrijeme izgradnje Splita za Mediteranske igre 1979., a i još ranije, kada je novi ulaz u Split zagovarao veliki gradograditelj, danas pokojni, legendarni poteštat Jakša Miličić.
Nedavno je i Bojan Ivošević, bivši zamjenik splitskog gradonačelnika, pokazao dokumente prema kojima se o mostu koji će spojiti Kaštela i splitski poluotok govorilo još za vrijeme Drugog svjetskog rata! Navodno datiraju još iz rujna 1944. godine – mjesec dana prije nego li će ući u grad, dok su se još borili za izvući živu glavu u borbama protiv njemačkih trupa, partizani su prema dokumentu ‘Regulacijoni plan grada Splita’ na kojeg se poziva Ivošević, planirali gradnju mosta između Splita i Kaštela.
Toliko o svojevrsnom povijesnom pregledu, koji je potreban čisto zbog bolje perspektive rješavanja prometnog zagušenja cijele aglomeracije Splita i okolice. A također zbog određene perspektive, spomenut ćemo i da je tadašnji premijer sredinom 2000-tih Ivo Sanader dva puta ‘otvarao’ gradilišta Pelješkog mosta. Čak su tih godina napravljena dva masivna stupa za konstrukciju budućeg mosta, ukupno je potrošeno 246 milijuna kuna iz proračuna, odnosno Hrvatske ceste su te iznose platile građevinarima koji su se muvali tih godina po Komarni i Pelješcu, a da se praktički ništa nije napravilo: čak i ta dva stupa su Kinezi, kad se konačno krenulo u stvarnu realizaciju Pelješkog mosta potkrijepljenu EU sredstvima, morali srušiti!
VIDEO Donosimo snimke s najvećeg gradilišta u Hrvatskoj - "buža" se južna strana tunela Kozjak
Tako da obuzdajmo oduševljenje po pitanju ovog ‘našeg’, Kaštelanskog, mosta. Političarima je najlakše obećavati i obilježavati početak radova… Istina, na projektu se već neko vrijeme intenzivno radi, tunel Kozjak navodno dobro napreduje te bi uskoro mogao ‘izaći’ na ovoj južnoj strani. Gdje je predviđeno spuštanje padinama Kozjaka do Jadranske magistrale, zatim čvorište te s njega pravac – most za Split, za Stinice gdje bi se trebao priključiti na gradske ceste. I opet jedan mali, sitni podsjetnik: imali smo godinama i tunel koji vodi iz ničeg u ništa, onaj u Omišu, kroz kanjon i preko Cetine. Dobro, i tamo je nedavno sve to spojeno, tunel je dobio svoj nastavak, a centar Omiša kakvo-takvo rasterećenje prometa. Makar i na štetu stanovnika omiškog i splitskog zaleđa na koje je preusmjeren značajan promet, a ostavljene su neadekvatne cest(ic)e, uske i grbave, kilometrima kroz naselja bez nogostupa.
Nisu svi oduševljeni
Ali dobro, nije bio zamišljen tekst kao kukumakanje i turobni podsjetnik na tako imanentno naše neuspjehe i polupropale investicije, nego kao optimistična najava boljih dana za cijelu srednju Dalmaciju. A te bolje dane neće najaviti političari, takav nam je koncept, kojima je to prirodno stanje stvari (dakle da ‘pituravaju’) nego eksperti iz različitih domena koji bi cijeli projekt mosta preko Kaštelanskog zaljeva mogli i trebali sagledati stručnim očima. Makar, valja naglasiti, ima i onih koji se opiru, kojima nije baš legao ovaj mega-zahvat u prometnu infrastrukturu. Udruzi ‘Spasimo Kozja i Kaštela’ možda sam most i nije tolika smetnja, koliko se protive tunelu kroz Kozjak i cesti koja će se spuštati prema Jadranskoj magistrali u Kaštel Sućurcu. Korisnici lučkog područja, Sjeverna luka i razni koncesionari, također nisu presretni – čini im se da će zbog mosta patiti njihov posao, pomorski promet i prolaz Panamax brodova… Zbog njih je u projektu i podignuta najviša točka mosta – 55 metara – kao i širina plovnog puta od 200 metara.
Predstavnik graditeljske struke, mr.sc. Berislav Borovina, vlasnik i direktor nadaleko poznate građevinske tvrtke Spegra, bio je rezolutan.
- To je najbolje što se može dogoditi Splitu nakon Dioklecijanove palače! Moram samo naglasiti da prometne gužve nisu više stvar sezone, nego naša svakodnevica. Mi smo svojevremeno imali u HGK sastanak na temu ‘Turistički prepoznat, prometno izoliran’, gdje smo govorili upravo o tim problemima, a sjećam se i kako mi je kolega arhitekt Ante Kuzmanić prije najmanje 15 godina govorio o mostu i drugom ulazu u grad.
"Oživljavanja cijelog područja Stinica i Kopilice"
Činjenica je da je prometna povezanost od Omiša do Splita i Trogira naša Ahilova tetiva. A jednostavan je odgovor na pitanje, jesu li bolja tri ulaza u grad ili dva? Novi most donosi jednu sasvim drugu dimenziju cijelom gradu, dobiti i prednosti, ako ćete od nove vizure preko oživljavanja cijelog područja Stinica i Kopilice koji se praktički pretvaraju u novi centar grada pa do ušteda u prometu, u vremenu putovanja, u sigurnosti, u zagađenju… Što se tiče kritičara, to nije ništa novo kod nas: puno se krupnih stvari suočavalo sa strašnim kritikama, recimo ACI marina na ulazu u gradsku luku. Ne može se zaboraviti da je Split i lučki grad, no ovakav most apsolutno ne bi spriječio poslovanje pa i širenje lučkog područja. - gotovo u jednom dahu nam govori iskusni građevinar.
Po pitanju samog izvođenja, drži da bi radovi na mostu tih gabarita optimalno trajali između dvije i tri godina, da je geomehanika terena povoljna te da je ‘temeljenje’ mosta znatno jednostavnije nego u slučaju Pelješkog, uz opservaciju kako se neke stvari ‘ne smiju raditi pod mus’.
- Naša struka ima dovoljno kompetentnih ljudi koji će projekt iznijeti na ponos svih nas. Most preko Kaštelanskog zaljeva na jedan način asimilira cijeli prostor i to je jedno izuzetno rješenje ne samo za Split.
Žuvela: Revitalizaciju širokog područja koje gravitira Splitu
Most vidi kao novu, izuzetno zanimljivu fasadu Splita, nešto što podržava većina razumnih ljudi, veliku investiciju koja donosi goleme prednosti, također je stav poznatog splitskog arhitekta mlađe generacije Dragana Žuvele, ravnatelja Zavoda za urbanizam te bivšeg predsjednika (u dva mandata) Društva arhitekata Splita.
- Novi ulaz u Split donosi revitalizaciju širokog područja koje gravitira Splitu, od susjednih gradova do zaleđa. Vizualni efekt je također pozitivan, dobiva se vrlo zanimljiva fasada grada, a o prometnim benefitima da i ne govorim, smanjenju gužvi i bržem povezivanju u sinergiji s tunelom Kozjak i spojem na autocestu. Dijelovi grada na sjeveru odjednom postaju posebno atraktivni. - jasan je Žuvela, koji ipak naglašava kako je najvažnija priprema ovako velikog projekta.
- Vrlo će biti izazovno obaviti sve infrastrukturne pripreme, uz promišljanje inženjerskog aspekta. Mi trenutačno nemamo dobar prometni sustav, pogotovo na splitskoj strani. Promet je krvožilni sustav grada i to će biti nužno planski ‘pokriti’, kao i urbanistička rješenja Kopilice i Stinica, kolodvora koji se tu nalazi, dosta će biti potrebno suptilnosti kako bi se ovakav ‘game-changing’ projekt obavio bez greške! - napominje naš sugovornik, koji je svjestan i određenog ‘konflikta’ sa Sjevernom lukom koja je tijekom godina preskočila grad u svom razvoju. No, visina mosta i širina plovnog puta trebale bi biti dovoljan kompromis za sve poslovne subjekte, smatra Žuvela.
NASTAVIT ĆE SE...
