Jučer je u "AC Hotel by Marriott" u Splitu održana konferencija "Prometna rješenja za održivi razvoj i povezanost juga Hrvatske" čiji je moderator bio novinar Slobodne Dalmacije Saša Ljubičić. Na samom početku okupljenima se obratio Vinko Ursić Glavanović, direktor poslovne jedinice Slobodne Dalmacije, naglasivši da su prometna rješenja u fokusu interesa Slobodne Dalmacije te podsjetio na najave ulaganja u željezničku i cestovnu infrastrukturu, uz želje da se današnja rasprava posveti odgovaranju na pitanja od javnog interesa.
Pozdravne govore održali su i splitski gradonačelnik Tomislav Šuta te župan Blaženko Boban, a državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić rekao je da je prometna infrastruktura temelj gospodarskog razvoja, kvalitete života, ravnomjernog razvoja regije i konkurentnosti. Podsjetio je da je Pelješki most bio strateški projekt koji je povezao Hrvatsku, a ostalo je dovršiti autocestu do Dubrovnika. Unatoč tome što je nedavno raskinut ugovor, kazao je da se od projekta ne odustaje te da će biti raspisan novi javni natječaj, piše Slobodna Dalmacija.
Zračni promet
Posebno se osvrnuo na zračni promet naglasivši da se u zračnim lukama na jugu krije ogroman potencijal. Istaknuo je da je Dalmacija otvorena u trenutku dovršavanja autoceste što je potaknulo razvoj turizma, ali je zbog toga došlo do, primjerice, zagušenja Širine, za koju je također potrebno ponovo raspisati natječaj. Jedan od tehnički i financijski najzahtjevnijih projekata u SDŽ-u svakako je i multimodalna platforma aglomeracije Split koja povezuje Solin – Stobreč – Dugi Rat – Omiš.
Prva jučerašnja panel-rasprava održala se na temu "Kako ubrzati Dalmaciju: prometna rješenja za održivi razvoj", a sugovornici su bili, uz Tomislava Mihotića, Željko Ukić, predsjednik Uprave HŽ putničkog prijevoza, Goran Puž, predstojnik ureda Uprave Hrvatskih cesta, Pero Bilas, zamjenik direktora Zračne luke sveti Jeronim, te Filip Rogošić, direktor Luke Split d.d.
Mihotić je rekao da je Vučevica pri kraju te da je ostao rad na južnoj pristupnoj cesti, nakon osiguravanja građevinske dozvole. U fazi završetka je dionica od Mravinaca do TTTS-a, uveden je izvođač na čvoru TTTS, a radit će se direktan spoj prema Žrnovnici i tada će se promet automatski distribuirati. Onaj tko želi ići prema Stobreču Jadranskom magistralom ići će desno, a onaj tko će koristiti taj završetak prometnice ići će ravno. Osvrnuo se i na poništeni natječaj u Dubrovniku.
– Što se tiče poništenja natječaja, radi se o tome da izvođači zbog inflacije nisu zadovoljni predviđenim sredstvima. Međutim, ni ta sredstva se ne dogovaraju preko noći. Kako to pomiriti? Dakle, jedan je natječaj poništen. U slučaju drugog natječaja ići će se s realnijom procijenjenom vrijednošću.
Natječaj bi trebao krenuti tijekom sljedećih mjesec dana, provode ga Hrvatske ceste i vjerujemo da će se vrlo brzo provesti. Očekujemo da će se realizirati jer je to prioritet Vlade i od tog dijela autoceste se ne odustaje – naglasio je Mihotić.
Na tračnicama
Željko Ukić rekao je da se željeznica mijenja, a bilježi se veći broj putnika na područja Splitsko-dalmatinske županije, odnosno šest do sedam posto putovanja više. Obnavlja se i flota, nabavljeni su novi vlakovi, a tvrdi i da se potiče putovanje vlakom pa studenti, učenici, umirovljenici mogu koristiti vlakove besplatno. Kupljeno je šest vlakova za daljinski promet u vrijednosti preko 57 milijuna eura, a prvi stiže početkom kolovoza, do kraja godine stići će svi pa će Zagreb i Split biti povezani novim, modernim vlakovima, piše Slobodna Dalmacija.
Veliki obrat? Podzemna željeznica kroz Kaštela će povezati zračnu luku i Split?
Zračni promet
Goran Puž kazao je da su se kuće na magistrali našle tamo nakon što je koridor ušao u plan, odnosno nakon 2008. godine. Pravni problemi vezani za izvlaštenje kuća koje se nalaze na trasi nastoje se riješiti, naglašava da se radi u tišini i da će cesta biti napravljena. Mravinci – Dugi Rat – Omiš ima slične probleme kao trasa od Čilipa do Dubrovnika, Puž smatra da treba krenuti od razine prostornog planiranja gdje je angažirana struka i lokalne vlasti. Da bi se počelo graditi, županijski prostorni plan mora biti usklađen s lokalnim prostornim planom, zatim slijedi izrada studije utjecaja na okoliš, nakon čega se izdaje akt o prihvatljivosti za okoliš.
Ključni projekti u Splitsko‑dalmatinskoj županiji
DC8 – SOLIN
Rekonstrukcija i dogradnja Solinske ceste – DC432 (Split)
Rekonstrukcija Zagorskog puta – DC433 (Split)
Kružno raskrižje DC432 – DC433 – ŽC6139 (Split)
Spojna cesta Stobreč (DC8) – TTTS
Rekonstrukcija raskrižja Širina – DC8 (Solin)
Analiza i projektiranje dogradnje trećih traka na DC8 – Kaštela
Produžetak Vukovarske ulice do DC8 (Split)
Čvorište Plano – početak 3. trake obilaznice Trogira (DC8)
Spojna cesta Zagvozd – Imotski (DC60 – granica BiH)
Obilaznica Dicma (Križice – Krivodol)
Rekonstrukcija raskrižja DC8 – DC512 – ŽC6197 (Makarska)
Rekonstrukcija dionice DC512 Stupica – Duge Njive
Rekonstrukcija DC70 s tunelom – Zakučac
Izmještanje DC70 – dionica Gata – Zvečanje
Cesta Čaporice – Velić (DC60 – DC220)
Izmještanje državne ceste DC1 – Sinj
Jugozapadna obilaznica Sinja
Spojna cesta DC60 – DC1 (Turjaci – Kukuzovac)
