Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još puno toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita, a za svoje je sugrađane posebno važan jer je predstavio katalog u tri dijela koji prikazuje Split kroz fotografije. Prvi tom knjiga je Povijest pisana svjetlom: Split od Prisce do Adriane, dok se u sljedeća dva toma knjiga koncentrirao na znanstveno-istraživačke tekstove. Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Istočnu obalu splitske luke.
Istočni dio gradske luke obuhvaća područje od Obale lazareta pred lučkom kapetanijom uzduž Obale kneza Domagoja sve do Katalinićeva briga. Istočnom stranom područje je ograničeno željezničkom prugom i kućicama na Zlodrinoj poljani.
U prvoj polovici 19. stoljeća istočna strana splitskog zaljeva još je gotovo potpuno neizgrađena. Jedino su na krajnjem sjevernom dijelu podignute skromne kamene kuće težačkog predgrađa Lučac. Usporedo s obalom prema jugu vodio je put. Na južnom uzdignutom dijelu još su se vidjeli tragovi barokne utvrde Bačvice iz 17. stoljeća.
Uređenje pruge
Prije izgradnje željezničke pruge, tj. prije nasipavanja obale 1877. godine, more je dopiralo sve do kuća Bui, Katalinić i Zlodre. Uređenjem pruge i željezničkog usjeka započelo se još 1874. godine. U četvrtak 7. listopada 1877. godine svečano je proslavljen dolazak prvog vlaka iz Siverića. Dvadesetak godina nakon uspostavljanja pruge 12. rujna 1903. godine Split je povezan sa Sinjom uskotračnim kolosijekom.
Godinu dana nakon toga se dogodila željeznička nesreća sinjske Rere kod Mravinaca nakon čega su se uveli novi suvremeni vagoni i lokomotive. Rera je vozila pune 53 godine, te od 1. listopada 1956. godine više nije prošla stanicu na Kopilici. Nova zgrada željezničke postaje, još uvijek u upotrebi, završena je 1905. godine.
Pored svoje najvažnije prometne uloge, prema kojoj je mjesto konačnog dolaska putnika ili robe, bilo brodovima, vlakovima ili autobusima, na tom su se mjestu od davnine bili i drugi sadržaji. Još prije nasipavanja obale pa sve do 1926. godine tu su djelovali razni škverovi i sportski veslački klubovi, a nekadašnja Kavana Na novoj obali bila je svojevrsni kulturni centar Splita svoga vremena u kojoj je čest gost bio i pjesnik Tin Ujević, koji je o njoj napisao i jednu pjesmu.
Na istočnome dijelu djelovao je veslački i jedriličarski klub Adria, a svoj prvi dom tu je 1921. godine otvorio i veslački klub Gusar. U vrijeme boravka savezničke flote u gradskoj luci su odigravane i vaterpolo utakmice.
Kroz splitsku su luku plovili brojni brodovi, od ratnih preko mirnodopskih do domaćih i stranih. Topovnjače, krstarice, bojni, ali i kraljevski brodovi, krstaši, strane flote, podmornice, minolovci.
Znate li koji je splitski kvart dobio ime po smrdljivom bunaru, a koji po raskrižju poljskih puteva?
