Arheološka iskopavanja helenističkih bedema antičkog Epetija u Stobreču, koja su krenula prije više od godinu dana, iznjedrila su otkriće koje hrvatska javnost prepoznaje kao značajan doprinos razumijevanju bogate kulturne povijesti ovog područja. Ovo povijesno blago, smješteno ispod razine ceste i mora, uzburkalo je interes struke i javnosti, a važnost lokaliteta dodatno je istaknuta namjerom proglašenjem područja arheoloških parkom, dok dio struke zagovara i osnivanje muzeja.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
O tome smo pisali u prosincu prošle godine, ovdje ćemo izdvojiti dio odogovora koji je Ministarstvo kulture i medija uputilo portalu Dalmacija Danas:
“Ministarstvo kulture i medija predložilo je uređenje arheološkog parka zbog iznimne vrijednosti ovog lokaliteta, o čemu se javno odredio i Grad Split. Nakon što nam Institut za arheologiju podnese konačni izvještaj o istraživanjima, znat ćemo i konačni obuhvat arheološkog parka u kojem će biti konzervirani i prezentirani najvrjedniji nalazi antičke arhitekture”.
Akualne splitska gradska vlast u više navrata je podržala ideju muzeja i arheološkog parka u Stobreču.
Dva vrlo različita dopisa ministarstvu u manje od godinu dana
Grad Split je 24. listopada 2024. zaprimio službeni dopis Ministarstva kulture i medija, točnije Konzervatorskog odjela u Splitu, u kojem se tražila zaštita izuzetno vrijednog arheološkog nalazišta u središtu Stobreča. U dokumentu se pozivalo na iznimno otkriće – dobro očuvani obrambeni bedem antičkog grčkog grada Epetija, dužine preko 70 metara, s ostatcima urbanističkih struktura iz grčkog, rimskog i ranijih razdoblja. U tom trenutku, konzervatori su predložili izmjene Prostornog plana uređenja Grada Splita na način da se cijelo područje u kojem su provedena istraživanja proglasi arheološkim parkom – i to kao rijedak primjer vidljivog očuvanog grčkog urbanizma u Hrvatskoj.
No, u svibnju 2025., uslijedio je obrat. Grad Split je 23. svibnja zaprimio novi dopis Ministarstva u sklopu nastavka procedure izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana (GUP-a). U njemu se više ne traži zaštita cijelog nalazišta, već se vrijednim za prezentaciju proglašava samo područje označeno brojem 1. Područje označeno brojem 2 za sada se izuzima od proglašenja, dok su zone 3 i 4 potpuno isključene iz buduće javne prezentacije, unatoč tome što je ranije sugerirano da se i one zaštite i uključe u planirani arheološki park.
Ovakva promjena stajališta izaziva niz pitanja, osobito zato što je u listopadu prošle godine naglašena iznimna važnost cjelokupnog lokaliteta, kao i činjenica da se brojni dijelovi još uvijek arheološki nisu istražili do kraja. Naime, u prethodnom mišljenju istaknuto je da se upravo zbog povijesne svijesti i očekivanja važnih otkrića to područje desetljećima nije urbaniziralo.
Novi prijedlog kategorizacije koji iz zone arheološkog parka isključuje velike dijelove prostora, sada označene kao „bez potencijala za prezentaciju“, svodi važnost lokaliteta na minimum potreban za očuvanje, bez šireg konteksta i dostupnosti posjetiteljima. Time se značajno smanjuje prostor za razvoj arheološkog parka kao buduće javne i edukativne zone od nacionalnog značaja.
U kontekstu čestih urbanističkih pritisaka na Stobreč, ovakav razvoj događaja dodatno otvara prostor za sumnje u stvarne razloge izmjene stajališta Ministarstva. Je li došlo do neke vrste pritiska? Ili je riječ o uobičajenoj proceduri temeljene na nedovršenim istraživanjima? Jedno je sigurno – arheološka baština Stobreča ponovno se našla na raskrižju interesa.
