Veliko arheološko nalazišta u Stobreču, koja su među ostalim otkrila helenistički bedem i prapovijesne ostatke, ne prestaju izazivati reakcije, osobito nakon jučerašnjeg prekida istraživanja.
Struka se nada potpunoj zaštiti nalazišta koje po svom značaju ima svjetski značaj, a ovu namjeru prisnažila je ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, koja je izrazila optimizam i podršku lokalnim stanovnicima.
Gradonačelnik Ivica Puljak za Dalmaciju Danas jučer je otkrio da je Grad u sklopu primjedbi na GUP predložio da se cijelo područje zaštiti kao arheološki park, a on bi se prostirao i na područje napuštenog ugostiteljskog objekta koji je prema prvim planovima trebao postati vrtić.
O svemu smo porazgovarali s aktualnim predsjednikom Mjesnog odbora Stobreč, Vladom Tandarom.
Već dugo znamo da je Stobreč nekadašnja grčka kolonija, no najnovija arheološka istraživanja nadišla su sva očekivanja. Po riječima struke, čak i preliminarne spoznaje čine Stobreč ne samo nacionalnom arheološko senzacijom već i međunarodnom. Kako gledate na to?
- Gledam i srcem i pameću. Svaka osnovna škola u Hrvatskoj od Drave do Jadrana ima u udžbeniku povijesti podatak da su Stobreč i Trogir grčka naselja na istočnojadranskom kopnu. Danas ta slika udara u oči i nadam se da će u nadolazećim godinama tisuće hrvatske djece tu sliku vidjeti i u svojim udžbenicima. I biti ponosno na zemlju koju imamo. Ali nadam se da će i turistička promidžba ovo uključiti u slike Hrvatske u svijetu da na ovoj zemlji od baštine živi naš hrvatski čovjek. Kao što vidimo odgoj, kultura i gospodarstvo su u zlatnom trokutu.
Nažalost, osobito smo u Solinu, Splitu, ali i drugdje u Dalmaciji, svjedoci masovne izgradnje na prvorazrednim arheološkim lokalitetima. Bojite li se da će se isto to dogoditi i ovdje?
- U Stobreču je bila gospođa ministrica kulture Obuljen Koržinek i želim vjerovati da će ona i Ministarstvo kulture beskompromisno obraniti ovu baštinu koja je i hrvatska i grčka i sredozemna i svjetska. Činjenica da je gospođa ministrica dobitnica visokog odličja francuske vlade “Red viteza umjetnosti i književnosti” ("Chevalier de l'Ordre des Arts et des Lettres") za doprinos kulturi, te Europske nagrade za istraživanje kulturnih politika, daje mi nade da vjerujem da će zaštiti baštinu u Stobreču. To znači arheološki park.
Predsjednik ste MO Stobreč pa iz prve ruke znate kako stanovnici gledaju na arheološka istraživanja, ali i na namjeru da na ovom lokalitetu nikne stambena zgrada. Postoje li pritisci?
- Rekao bih da su Stobrečani oduševljeni za svoju starinu, a stižu i ljudi iz okolnih mjesta koji se dive pronađenome. Kako nastavnim istraživanjima dolazimo do dodatnih epohalnih spoznaja sve više ljudi pozitivno gledaju na arheološka istraživanja i žele da se ona nastave. Svjesni su težine otkrića i svim srcem vjeruju da će se područje zaštititi i dati dodatni turistički štih Stobreču. Nisu za izgradnju nikakvih stambenih i sličnih objekata. Pritisaka je bilo i prema meni kao predsjedniku Vijeća MO Stobreč, kao i prema ostalim vijećnicima, međutim, ti verbalni pritisci nisu nas pokolebali. Naš primarni zadatak je zaštita općeg interesa sviju naših sugrađana. Osim toga sve ovo nadilazi lokalnu sredinu i tko smo mi da radimo suprotno od propisanih ustavnih i zakonskih regulativa.
Dijelovi utvrđenog grada više od pola tisućljeća su stariji od Dioklecijanove palače. Smatrate li da su ljudi dovoljno svjesni činjenice da bi sutra u Stobreču mogli imati što gotovo nitko drugo na Jadranu nema? Potencijalnim uređenjem arheološkog parka, porasla bi vrijednost nekretnina, a budućnost Stobreča bi se potpuno izmijenila u onom pozitivnom smislu jer bi bio uvršten na kartu svjetskih arheoloških lokalitete prve kategorije...
- Na žalost vidim da su neki ljudi kratkovidni i vide Stobreč kao neku periferiju kao da smo mi favela. Ali ja želim vjerovati u Stobreč pod UNESCOm. Netko bi rekao da sam zanesen ovim arheološkim nalazima ali zapravo Stobreč ima i više od toga. Evo u mistu postoji Gospica riječ je o ranokršćanskoj bazilici s kraja 5 početka 6 stoljeća; ona je pretrpjela i vandalizaciju i mlitavu zaštitu ali još uvijek stoji izvorni prozor na njenoj apsidi. Gdje to na Jadranu ima? U Poreču, Gradu i Ravenni pod krovom a ovdje bez krova. E sada zamislite Stobreč s arheološkim parkom. TV u boji.
Izgradnjom arheološkog parka vrijednost nekretnina bi porasla u svakom pogledu. Porasla bi i prisutnost turista iz cijelog svijeta, a samim time Stobrečani bi bili na dobiti. Ali ne bi bili na dobiti samo Stobrečani već i Split i šire. Stobrečki pečat u Hrvatskoj i izvan nje prepoznat je po restoranima i kafićima, a ovim epohalnim otkrićem dodan je i onaj povijesni. Šta još možemo zaželjeti.
Što biste poručili svima koji žele da se ovaj lokalitet u cijelosti zaštiti, imaju li pravo na optimizam?
- U ovu zaštitu uključeno je puno i pojedinaca i institucija u Stobreču, Splitu i Zagrebu. Ne mogu govoriti u ime drugih. Ali mogu reći da je tu Mjesni odbor Stobreč i u ponoć i u podne i za svete nedilje i kad god zatreba. Nije ovo reklama za supermene nego jasni stav. Mi smo tu, ovo je naše misto i ne odustajemo.
U to ime neka je i neke nade. Optimizam za sve nas je u prvom planu, a za njega daje nam nadu ministarstvo i Grad Split.
I na kraju moram naglasiti da su vijećnici MO Stobreč među prvima prepoznali važnost lokacije i predložili da se lokacija pretvori u arheološki park.
