Kako je Dalmacija Danas već izvijestila, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih krajem ožujka donijelo je odluku o pripajanju Veleučilišta „Marko Marulić“ u Kninu Sveučilištu u Splitu. Riječ je o potezu koji dolazi nakon višegodišnjeg pada interesa za studiranje u Kninu i sve izraženijih problema s popunjavanjem upisnih kvota.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Što će ova odluka znači za studente i zaposlenike te hoće li svi postojeći studijski programi u Kninu ostati nepromijenjeni, pojasnila nam je deknica Veleučilišta ‘Marko Marulić’ u Kninu, dr.sc. Marijana Drinovac Topalović.
Što integracija znači za studente i zaposlenike
“Zaprimili smo Odluku Ministarstva o statusnoj promjeni Veleučilišta. Po završetku procesa pregovaranja i upisom statusne promjene u nadležni trgovački sud, Ustanova postaje sastavnica Sveučilišta u Splitu. Kad će ista nastupiti, nismo u mogućnosti prognozirati s obzirom na potrebne predradnje. U tom slučaju, Sveučilište preuzima obveze prema studentima i zaposlenicima. Studenti uredno nastavljaju studirati po programu koji su upisali, a zaposlenicima se mijenja poslodavac, ali ne mijenjaju se stečena prava iz radnog odnosa”, objašnjava Drinovac Topalović.
U kontekstu najavljenih promjena i prelaska Veleučilišta u Kninu u novi institucionalni okvir otvorilo se niz pitanja o sudbini postojećih studijskih programa – hoće li automatski dobiti status sveučilišnih, hoće li se mijenjati ili čak seliti iz Knina.
Hoće li studiji ostati u Kninu
Dekanica umiruje buduće studente i naglašava kontinuitet.
„Stručni studiji Veleučilišta u Kninu, po upisu statusne promjene, nastavljaju se izvoditi u Kninu“, ističe, jasno dajući do znanja da nema planova za njihovo gašenje ili preseljenje.
Dodaje i kako mjesta za zabrinutost nema ni kada je riječ o kvaliteti i relevantnosti studijskih programa.
„Pozivamo sve zainteresirane buduće studente da upišu naše studijske programe jer će kod nas dobiti praktično i primjenjivo znanje te će, odmah po završetku studija, biti spremni za tržište rada.“
Programi se, kako pojašnjava, kontinuirano prilagođavaju.
„Studijski programi revidiraju se sukladno internim aktima i važećim zakonima te dorađuju sukladno potrebama tržišta. Na isti način se izrađuju i novi studijski programi.“
Iz njezinih odgovora proizlazi kako se promjene neće provoditi naglo niti na štetu studenata, već kroz postupne prilagodbe usklađene s realnim potrebama tržišta rada, uz zadržavanje Knina kao ključne lokacije izvođenja studija.
Koje benefite donosi integracija
Govoreći o očekivanim učincima integracije, dekanica naglašava kako se ona vidi prvenstveno kao prilika za daljnji razvoj, a ne samo formalna promjena statusa.
“Sveučilište u Splitu vrlo je ugledno i uspješno. Očekujemo pozitivan ishod integracije u smislu razvojnih prilika za naše studente i zaposlenike”, kazala nam je Marijana Drinovac Topalović.
Sa Sveučilišta u Splitu kratko su poručili kako su trenutačno u tijeku aktivnosti vezane uz integraciju.
„U ovom trenutku provode se potrebne aktivnosti vezane uz integraciju. Važno je istaknuti da se kontinuirano održavaju razgovori i dogovori između uključenih strana kako bi se osiguralo kvalitetno rješenje koje će biti u interesu studenata, zaposlenika i šire akademske zajednice. Konačni model i dinamika pripajanja bit će definirani nakon završetka svih potrebnih konzultacija i procedura, o čemu će javnost biti pravodobno obaviještena“, kazali su nam sa splitskog sveučilišta.
Podsjetimo, Veleučilište „Marko Marulić“ protekle je godine nudilo upis na pet studijskih programa, no interes maturanata bio je iznimno nizak. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na ljetnom upisnom roku bilo je slobodno 85 mjesta, a pravo upisa ostvarilo je tek deset kandidata. Na jesenskom roku dodatno ih je upisalo još 13.
Podaci o upisima na Veleučilištu u Kninu od njegova osnutka 2005./2006. do danas otkrivaju promjenjivu, ali dugoročno silaznu putanju interesa za pojedine studijske programe. Iako postoje godine i smjerovi s vrlo solidnom popunjenošću, ukupna slika ukazuje na izazove s kojima se ne suočava samo ova institucija, već cijeli sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
Analiza podataka pokazuje kako su u prvim godinama rada pojedini studiji bilježili stabilan interes, no s vremenom dolazi do postupnog smanjenja broja upisanih studenata. Taj pad nije linearan, pojedine akademske godine donose oporavak, osobito na studijima koji prate potrebe tržišta rada, dok drugi bilježe kontinuirani manjak interesa.
Najnoviji podaci dodatno potvrđuju trend pada ukupnog broja upisanih. Tako je u akademskoj godini 2022./2023. upisano ukupno 273 studenta, godinu kasnije 224, dok je u 2024./2025. taj broj pao na 171. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025./2026., upisano je svega 144 studenta. Riječ je o značajnom smanjenju u relativno kratkom razdoblju, pri čemu se pad bilježi na većini studijskih programa.
U posljednjih nekoliko godina razlike među studijima postaju još izraženije. Dok neki programi uspijevaju zadržati relativno dobru popunjenost, drugi se suočavaju s ozbiljnim manjkom studenata.
Dekanica Veleučilišta ističe kako ovakvo stanje nije izoliran slučaj:
„Popunjenost na pojedinim studijima doista nije zadovoljavajuća, ali na nekima je prilično dobra. U privitku Vam dostavljam tablicu upisanih studenata po akademskim godinama od osnivanja Veleučilišta, 2005./2006. do 2025./2026. iz koje je razvidno stvarno stanje. Jednostavno, radi se o trendu na razini sustava visokog obrazovanja RH, a ne o Veleučilištu u Kninu kao izdvojenom slučaju. Napominjem i kako smo reagirali na trend smanjivanjem upisnih kvota. Zbirne liste ustanova iz cijelog sustava odražavaju slično stanje upisanih studenata.“
