28-godišnji inženjer agronomije Ivan Jozinović novi je kolumnist Dalmacije Danas.
Ishrana bilja je od sastavni dio svake poljoprivredne proizvodnje, i bez pravilno napravljene i dostatne ishrane ne možemo očekivati kvalitetan i zadovoljavajući prinos. Isto tako je bitno znati potrebe određene kulture kako bi ih mogli zadovoljiti te sastav tla na kojem obavljamo proizvodnju.
Povijest ishrane bilja seže davno u prošlost, gdje su poljoprivrednici korištenjem stajnjaka uvidjeli napredak u proizvodnji. Nažalost, dolaskom umjetnih gnojiva važnost stajnjaka je zanemarena. Iako siromašan hranjivima, stajnjak jako je bitan zbog organske tvari koju sadrži. Efekti organske tvari su višestruki, rahli zemlju, povećava mikrobiološku aktivnost tako što hrani mirkoorganizme koje je prevode u oblike pogodne za biljku, a pozitivno utječe i na vodni kapacitet zemljišta. Možemo reći da stajnjak održava kondiciju tla, kojeg često zanemarujemo kao najbitniji resurs u poljoprivrednoj proizvodnji.
Tla u Dalmaciji - siromašna humusom
Ako pogledamo tla u Dalmaciji, možemo reći da su jako siromašna sadržajem organske tvari tj. humusa. Kako bi popravili njegov sadržaj, potrebno je najmanje jednom svake 3 godine dodavati dodavati zreli stajnjak i to u količini od najmanje 2 tone na 1000m2, ili sa najmanje 250kg briketiranog stajnjaka, kojeg možete kupiti u svakoj poljoprivrednoj ljekarni. Kao i mineralno gnojivo, važno ga je ravnomjerno razbacati po površini te unijeti u zemlju frezanjem ili zaoravanjem.
Uz sadržaj humusa, najbitniji faktor vezan uz tlo je i pH vrijednost zemljišta. Tla u Dalmaciji su srednje do visoko alkalna, što možemo zahvaliti visokom sadržaju kalcijevog karbonata ili laički rečeno-kamena. Vrijednost pH uvelike utječe na dostupnost određenih hranjiva koja su potrebna biljci, a najviše na fosfor, koji je jako bitan za razvoj korijenovog sustava biljke. Čak 70% fosfora kojeg dajemo biljci u osnovnoj gnojidbi biva nedostupno zbog blokade koja se događa zbog alkalnosti tla. Ukoliko bi napravili analizu tla, sa velikom sigurnošću se može unaprijed reći da bi imali nedostatak dostupnog fosfora, što je gotovo pravilo u Dalmaciji i u većini slučajeva ograničavajući faktor u poljoprivrednoj proizvodnji.
Tri vrste ishrane bilja
Kada govorimo o ishrani bilja, možemo je podijeliti na tri vrste: osnovnu gnojidbu NPK gnojivima, prihranu dušikom u proljeće te ishranu preko lista ili folijarnu ishranu. Svi smo čuli i znamo za NPK gnojiva, no jesmo li sigurni sadrže li gnojiva koja koristimo sve što je biljci potrebno? Elemente kojima se biljka hrani možemo razvrstati u dvije skupine: makroelementi i mikroelementi. Iako biljka mikroelemente koristi u puno manjim količinama, nedostatak jednog od njih može bitno utjecati na kondiciju biljke i prinos nasada.
Ako elemente zamislimo kao daske koje tvore bačvu, a prinos tekućinu kojom je bačva napunjena-manjak jednog elementa uzrokuje izlijevanje tekućine, tj. prinosa. Iz tog razloga, ukoliko štedimo na gnojidbi, ne možemo ni očekivati kvalitetan prinos jer jeftinija gnojiva ne sadrže sve što je biljci potrebno.
U sljedećoj kolumni bit će riječi o važnosti pojedinih elemenata za biljku.
