Ivan Jozinović je 28-godišnji inženjer agronomije iz Žrnovnice. Točnije, živi na Libovcu, koji administrativno spada pod Kučine, odnosno općinu Solin, no realno je dio Korešnice, odnosno Žrnovnice.
Ovaj mladi agronom novi je kolumnist našeg portala, a njegove tekstove moći ćete čitati od veljače. Radi kao regionalni voditelj prodaje u jednoj francuskoj tvrtki koja se bavi ishranom bilja i životinja. Obzirom na potencijal koji ima hrvatska, ali i dalmatinska zemlja, idealan je sugovornik na tu temu.
Pandemija koronavirusa je na razne načine utjecala na poljoprivredu. Ivan je istaknuo i neke pozitivne primjere.
- Mogu reći da je korona sigurno potaknula ljude da se bave poljoprivredom za osobne potrebe. Što se tiče poljoprivrede općenito, na neki dio je koronavirus djelovao pozitivno, a na neki negativno. Sigurno se smanjenjem uvoza kada su se zatvorile granice povećala prodaja domaćih poljoprivrednih proizvoda, ali je negativno utjecala na stočarstvo. Nije bilo vjenčanja, krizmi i slično te je prodaja mesa, pogotovo janjetine, pala - rekao nam je na početku razgovora.
"Ljudi koji ulažu u znanje uspijevaju na tržištu, a oni koji su primorani nekim naslijeđem se baviti poljoprivredom, a to ne žele, uglavnom propadnu"
Trenutno se u Dalmaciji obrađuje možda 10-15% posto resursa. To je malo obzirom na potencijal.
- Na to utječe više problema. Po meni su tu najveći problem neriješeni vlasnički odnosi. Mnogo zemlje se prije obrađivalo ručno, parcele su bile male, i tako se tad moglo raditi. Međutim, u današnje vrijeme neokrupnjena zemlja predstavlja poteškoću i dodatni trošak poljoprivredniku. Uz to, dosta zemlje biva neobrađeno jer se ne žele svi baviti poljoprivredom. Bilo bi dobro iznaći model gdje bi se omogućilo korištenje napuštene zemlje onima koji bi htjeli raditi. Jedno od rješenja je komasacija. U Dalmaciji poljoprivreda ima prednost u tome što je zbog velikog turističkog tržišta moguće dobiti dodanu vrijednost na proizvodnju. Jedini uvjeti za postizanje dodatne vrijednosti su kvaliteta i predanost. Ljudi općenito bježe od poljoprivrede jer je to posao koji zahtijeva involviranost cijeli dan, praćenje i određenu količinu znanja da bi se posao radio dobro. U praksi, ljudi koji ulažu znanje uspijevaju na tržištu, a oni koji su primorani nekim naslijeđem baviti se poljoprivredom, a to ne žele, uglavnom odustaju - govori nam.
Zanimalo nas je smatra li da se trebaju oplemeniti površine koje su izgorjele u velikom požaru koji je prije nekoliko godina zahvatio Split.
- Po meni se čak ne bi trebalo ciljati na to. Jedino ako bi netko imao neku ideju koja bi u konačnici bila profitabilna. Prvo bi se trebali fokusirati na dostupnije površine, a ako se pokaže potencijal, kako sam rekao, moglo bi se razgovarati o oplemenjivanju - priča nam.
Velik je danas utjecaj klimatskih promjena na brojne grane pa tako i na poljoprivredu. Upitali smo ga je li uistinu velik utjecaj klime na poljoprivredu.
- Itekako djeluju. Bio sam po terenu i ljudi dosta govore da su se padaline promijenile. Danas je sve nepredvidivo. Poljoprivrednici moraju ulagati dosta u navodnjavanje, te zaštitu od vremenskih neprilika. Sve je veći trend osiguravanja nasada jer EU sufinancira 70% iznosa. Poljoprivrednici se snalaze na razne načine kako bi smanjili klimatski utjecaj na poljoprivredna dobra.
"Kod nas ljudi slabo ulažu u znanje i rade slično ili isto kao što se radilo prije trideset godina"
Upitali smo ga mogu li primorske kulture uspijevati u Zagori.
- Vidim da je velik trend maslinarstva po Zagori. Stvaranje hibrida koji su otporniji na niske temperature je dobar poticaj da se ljudi odluče baviti maslinarstvom u rubnim područjima uzgoja. Tropske kulture teško uspijevaju i generalno gledajući nam ne bi trebale biti u fokusu - rekao nam je.
Istaknuo je jedan problem po pitanju korištenja gnojiva prije i sada.
- Dosta se istražuje i imamo puno novih saznanja. Nažalost, kod nas ljudi nevoljko prate trendove, slabo ulažu u znanje i rade slično kao što se radilo prije trideset godina. Novija gnojiva su dosta kvalitetnija i višeg su cjenovnog ranga, ali u konačnici donose i veći profit. Profesionalni poljoprivrednici itekako ulažu u ishranu bilja, a nadam se da će novitete početi prihvaćati sve više naših poljoprivrednika. Na terenu sam stekao dojam da se dosta ljudi bavi poljoprivredom stihijski. Iskreno se nadam da će poljoprivrednici sve više ulagati u znanje jer imamo manjak inputa znanja i dolazi do toga da se gnojiva, a i ostala sredstva ne koriste na način na koji bi trebali - priča Jozinović.
Maslinarstvo ima ogroman potencijal. Uputio je savjet...
- Proizvodnja je pala, ali mi bi se trebali bazirati na kvalitetu. To je jedini put kojim ćemo moći plasirati svoje proizvode. Ne možemo se boriti s maslinarskim silama kao što su Španjolska i Italija. Nemamo toliku proizvodnju. Prema ARKOD-u, imamo 3.750.000 stabala i isto takvu prijavljenu količinu proizvedenog ulja, što nije realan broj. Imamo kvalitetu i to je ono što trebamo gurati. Imamo i dosta sunčanih sati, zemlju koja je očuvana, a tu je potencijal kroz turizam, gdje možemo plasirati i reklamirati proizvode - kazuje.
"Kada bismo iskoristili puni potencijal, mogli bismo hraniti tri puta više stanovništva nego što sada hranimo"
Polako se približavamo proljetnoj sadnji.
- Volio bih savjetovati da se uvijek posadi tko može povrća za sebe. Bavljenje poljoprivredom za osobne potrebe ne uzima puno vremena, djeluje relaksirajuće na tijelo i duh, smanjuje pritisak na kućni budžet, a i na kraju znate što imate na tanjuru - govori.
U Hrvatskoj ima ekološke proizvodnje, ali sa stanjem u Dalmaciji ne možemo biti zadovoljni.
- U usporedbi sa Istrom, Dalmacija jako zaostaje po pitanju ekološke proizvodnje. U Istri se na ekološku proizvodnju gleda kao na dodanu vrijednost i valorizira se kroz turizam. U Dalmaciji je ekologa puno manji postotak, ali ima ekoloških proizvođača i to su u pravilu ozbiljni poljoprivrednici. Sve je to još nekako u povojima, iako država kroz neke mjere potiče ekološku proizvodnju. Ima dosta prostora za napredak, a država bi trebala biti podrška proizvođačima, koje treba konkretnim potezima uvjeriti da je to isplativ način proizvodnje - kaže Ivan.
Na kraju je istaknuo naš poljoprivredni potencijal.
- Kada bismo iskoristili puni potencijal, mogli bismo hraniti tri puta više stanovništva nego što sada hranimo. Mislim da se u Hrvatskoj sada obrađuje do 40% površina, a to je jako malo. Imamo mi potencijala i resursa, ali struka treba iznaći dobar i proaktivan zakonodavni i institucionalni okvir koji potiče izvrsnost, a da je primjenjiv i omogućuje postizanje punog potencijala proizvodnje - zaključio je Jozinović.
