Čak pet kandidata na listi HDZ-a za splitsko Gradsko vijeće dolazi iz istočnih splitskih naselja. Na listi je i Vladimir Aljinović koji "brani" boje HSS-a, jedine stranke s kojom splitski HDZ koalira na aktualnim izborima.
Među ovih pet su i Zrinka Mužinić Bikić iz Srinjina i Tomislav Šuta iz Stobreča, a mi smo porazgovarali s kandidatkinjom za splitsku dogradonačelnicu.
Svi znamo za manjak vrtićkih kapaciteta i kapaciteta osnovnih škola na području istoka grada…
"Kao što smo komunicirali već nekoliko puta i što nas često pitaju - demografski trend je takav da ga prati opadanje broja djece, ali ono što je kod nas posebno je i slijevanje djece iz centralnih kotareva u istočne i rubne dijelove. Tako se dogodilo da su škole u centru sve praznije, a u istočnim dijelovima preopterećene, neke rade čak i u tri smjene. Nedostatak mjesta u vrtićima je prisutan u cijelom gradu i upravo u tom smislu moramo jačati vrtićke kapacitete kako bismo osigurali kvalitetan predškolski odgoj svoj djeci, ali i planirati izgradnju novih škola kako bismo uspjeli dostići onaj nekakav krajnji cilj prelaska rada škola u jednu smjenu i osiguravanja visokih standarda obrazovanja za sve naše učenike."
Jedina ste kandidatkinja za visoku funkciju koja dolazi s krajnjeg istoka grada. Po vašem mišljenju, kakav je odnos Splita prema njegovoj periferiji?
"Sunce uvijek dolazi s istoka. Proteklih par godina učinjeni su određeni pomaci što se tiče Srinjina, ostvaren je veći broj zamišljenih projekata, a mjesto je i u ovom trenutku raskopano što možemo zahvaliti najvećim dijelom upravo Tomislavu Šuti. Volim se našaliti kako je on glavni krivac što vozimo prašnjave automobile i imamo prljave prozore. Susjedima želim isto uskoro.
https://www.facebook.com/viksplit/videos/820125378846245
Po pitanju daljnjeg razvoja rubnih dijelova grada, mislim da trebamo kontinuitet i sustavnost i to posebno u smislu onoga čime ću se ja baviti, a to su društvene djelatnosti odnosno kultura, sport i osiguravanje jednakih uvjeta života građanima na istoku grada kakve imamo na zapadu. Mislim da ćemo, kad krenemo s jednim takvim pristupom, olakšati život i građana na zapadu, dijelom ćemo djelovati i na promet, posebno u mirovanju jer znamo dobro koliko imamo naše djece koju svakodnevno vodimo na sportske i druge izvanškolske aktivnosti u zapadni dio grada. Samim tim ćemo rasteretiti pritisak prema centru i otvoriti mogućnosti za njih da se lakše uključe u razne aktivnosti, ovisno o predmetu interesa. Osim toga, kad pričamo o kulturi, mislim da smo tu najviše podbacili, a upravo istok nam nudi široke mogućnosti u smislu djelovanja i otvaranja nekih ljepših pozornica i obogaćivanja turističke ponude za naše goste."
Čuli smo nedavno Zorana Đogaša s idejom apliciranja Splita za domaćinstvo Europskih igara. Što bi to značilo za grad, pa i njegov istok?
"Mislim da bi nam se tu otvorile velike mogućnosti gdje bi bio prepoznat prostor koji imamo. Recimo, u Srinjinama imamo područje bivšeg kamenoloma koje je veliko i gdje se mi u okviru mjesnog odbora zalažemo da upravo taj dio postane sportsko-rekreacijski centar. U tom smislu smo komunicirali i s DAS-om, radi se plan što bi sve to moglo uključivati. Znamo da bi sportske igre donijele značajna sredstva kojima bi mogli te sadržaje i ostvariti, ali neovisno o tome već imamo neke postojeće projekte na području društvene namjene i u prostoru koji je u vlasništvu grada Splita i u tom smjeru želimo razvijati taj dio koji uistinu predstavlja veliki potencijal."
Mjesni odbor Srinjine ima zanimljivu suradnju s Društvom arhitekata Split. O čemu se radi?
"Član sam Mjesnog odbora Srinjine nekoliko godina, zajedno s ljudima s liste Hrvatske demokratske zajednice i nezavisne liste koja djeluje na području mjesta. Svi imamo isti cilj, a to je prosperitet našeg mista. Ponosna sam na kolege iz Mjesnog odbora, posebno na Alena Čaletu i Antu Mušu s kojima sam ušla u Mjesni odbor na prošlim izborima i s kojima surađujem najvećim dijelom s nezavisnim Tonijem Čovićem. Društvo arhitekata Splita smo angažirali da dođu do nas i komuniciraju s mještanima o potrebama mjesta, da sustavno dođemo do rješenja kako kvalitetno urbanizirati mjesto sa dugoročnim planovima. Još uvijek je prijedlog u izradi. U tijeku je i katastarska izmjera tako da planiramo ponuditi jedno sveobuhvatno i kvalitetno rješenje i mislimo da bi se tim primjerom trebali voditi i ostali mjesni odbori i gradski kotari."
Perun spaja Srinjine, Žrnovnicu i Podstranu. Na njemu se nalaze dva zatvorena kamenoloma s ogromnim platoima koji su dobrim dijelom neiskorišteni…
- Svjedoci smo naglog turističkog rasta u Splitu, a u srcu sezone velik je pritisak na grad. Istina je da imamo najljepše more na svijetu, a Split je jedan od rijetkih većih gradova na Sredozemlju koji se uopće može pohvaliti čistim i prekrasnim plažama, no svi znamo da se turistički rast ne smije bazirati isključivo na moru i suncu. Split nije samo Dioklecijanova palača i stara gradska jezgra. Split je također rijeka Žrnovnica, Mosor, Perun... Upravo istok grada i domaćem stanovništvu i gostima može ponuditi sadržaj koji se ne može pronaći u njegovom središtu. Brdo Perun, ili kako ga neki nazivaju "hrvatski Olimp", ima izrazitu kulturnu i povijesnu važnost. Na njemu se i danas mogu pronaći obredne gomile iz vremena Ilira, dakle prapovijesti, a sam naziv brda Perun dokaz je vremena iz najranijeg naseljavanja Hrvata na ovo područje. Danas se na Perunu nalaze dva velika prostora koja su većim dijelom van društvene funkcije, a to su davno zatvoreni kamenolomi.
Slažemo se s nastojanjima lokalne zajednice, osobito udruga, da se plato bivšeg kamenoloma u Perunu prenamjeni u sportsko-rekreacijske i kulturne svrhe i da u njemu krenu održavanja manifestacija poput predstava, koncerata, sportskih aktivnosti i sl. Također podržavamo udrugu Žrvanj u nastojanjima da se na platou izgradi prezentacijski centar praslavenske mitologije. Sve ovo izrazito bi poboljšalo kulturnu i turističku ponuda istoka grada.