Na jednom mjestu u Splitu možete pronaći grafičare, dizajnere keramike, multimedijske tehničare, zidare, soboslikare, autolakirere, vozače bagera… Svi oni školuju se na istom mjestu – u Školi za dizajn, grafiku i održivu gradnju. Riječ je o školi koja je nasljednica jedne od najstarijih srednjih škola u Splitu, Strukovne risarske, odnosno Scuole di disegno industrijale (kasnije poznate kao Splitska škola za dizajn). Osnovao ju je daleke 1907. godine Kamilo Tončić, inženjer, arhitekt i osnivač Etnografskog muzeja i Galerije umjetnina.
Tijekom godina su se mijenjali nazivi ove škole, a pod imenom Škola za dizajn, grafiku i održivu gradnju djeluje od školske godine 2011. / 2012.
„Naša škola nudi tri obrazovna sektora, a to su graditeljstvo, grafika i umjetnost. Imamo i dva eksperimentalna programa“, kazala nam je uvodno u razgovoru Sela Tecilazić, ravnateljica škole koja je ovaj tjedan proslavila 30 godina postojanja.
Osim umjetničkih zanimanja, u školi se nude i ona deficitarna. Upisne kvote nisu velike, iako su ta zanimanja iz godine u godinu jako tražena. Zidara, keramičara i soboslikara u Splitu se čeka mjesecima.
„Što se tiče umjetničkih zanimanja, to su aranžersko scenografski dizajner, dizajner keramike, dizajner metala, dizajner unutrašnje arhitekture. Tu smo jako dobri i prepoznati. Selektivan je upis, imamo prijemni i upisujemo dva razreda.
Kada govorimo o grafici, tu imamo paletu četverogodišnjih zanimanja, od grafičkog urednika, tehničara pripreme, imamo web dizajnere, multimedijske tehničare. To je iznimno popularno, ali nažalost nemamo veliku kvotu, upisujemo ih po 15 u tri razreda. Imamo školski studio, školski radio, oni snimaju podkastove, stvaraju program. Vrlo su moderni i jako smo ponosni na to, nitko u županiji ne obrazuje takve programe.
Imamo i trogodišnja graditeljska zanimanja koja smo poboljšali, ona su deficitarna. Imamo zidara, keramičara, soboslikara i upisujemo vrlo moderno zanimanje – montera suhe gradnje. Sva su ta zanimanja deficitarna, samozapošljiva, tražena na tržištu, imaju dobru prođu i dobro su plaćena. Imamo i autolakirere", kaže nam ravnateljica škole.
"Sve je veći interes za deficitarna zanimanja"
Svjedoci smo kako su svake godine navale osmaša na gimnazije iako znaju da nakon toga nužno moraju na fakultet i iako im neka druga zanimanja nude posao u rukama već nakon srednje škole.
„Sve je veći interes za deficitarna zanimanja. Nažalost, mi smo ušli u period kada su ta zanimanja iz nekakvih predrasuda bila zanemarena, pa smo morali uvoziti radnike iz drugih zemalja, primjerice zidare i keramičare. Sada smo ušli u suradnju s firmom Knauf iz Knina, to je njemačka firma za suhu gradnju i izuzetno dobro smo opremili praktikum za suhu gradnju. Tu za sada upisujemo deset učenika“, pojašnjava nam Tecilazić.
U školu se školuju i budući bageristi, a svake godine upiše ih se svega - osam.
"Ljudi završe za neko tehničko zanimanje pa se kasnije prekvalificiraju kako bi mogli otvoriti obrt. Veliki je interes za keramičare i za montere suhe gradnje. Od Dubrovnika do Rijeke smo bili jedina škola koja je upisivala ta deficitarna trogodišnja zanimanja
Upisujemo i rukovatelje strojem, a danas sat bagerista košta 40-50 eura. Njih upisujemo 8. U istom razredu sjede bageristi, monteri suhe gradnje i keramičari, po osam", kaže nam ravnateljica.
Škola inače broji 770 đaka, od čega je sto za deficitarna zanimanja.
"Prošli tjedan smo imali panel na koji smo pozvali ljude od svugdje, primjerice dekana Umjetničke akademije, ljude iz IT sektora koji su naši bivši učenici. Pozvali smo ljude sa Zavoda za zapošljavanje, pročelnik županijskog ureda Tomislav Đonlić je bio, zatim ravnatelj Graditeljsko-geodetske škole. Govorili smo upravo o ovim problemima – gdje je interes veći, gdje treba dati više, gdje umanjiti. Mi pričamo o reformi i o tome kako se strukovne škole trebaju modernizirati, popraviti, privući što bolje učenike. Mi želimo i one najbolje, da ne odlaze u gimnazije, a istovremeno država ima politiku da diže upisne kvote u gimnazije, a djece se rađa sve manje i manje. To je jedan zatvoreni krug", kaže nam Tecilazić te pojašnjava da se mnogu upišu u gimnazije, a zatim u njihovoj školi prekvalificiraju za neko drugo zanimanje.
Poruka osmašima
Škola za svoje đake ima i prijemni ispit, a jednom kada je završe oni se mogu upisati na bilo koji fakultet.
"IT sektor i grafika, umjetnici - oni su naša elita. Oni nastavljaju vertikalnu akademsku naobrazbu, upisuju akademije, arhitekturu, računarstvo, grafički fakultet. Izađu na državnu maturu i potpuno su konkurentni gimnazijama, nema tu neke razlike između dobrog četverogodišnjaka i gimnazijalca, dapače ovaj polaže dvije mature", kaže nam ravnateljica škole.
A evo što je poručila sadašnjim osmašima koji će uskoro morati donijeti važnu odluku.
"Neka razmišljaju pametno i biraju zanimanja koja su moderna u okviru IT sektora, u okviru umjetnosti koja se također digitalizirala. U umjetnosti imamo 3D printere, nove software,… Mi školujemo za dizajn, a ne za čistu umjetnost, mi nemamo slikarstvo i kiparstvo, imamo primijenjenu umjetnost.
Pozivam ih da biraju kreativna zanimanja koja su također vrlo važna za razvoj mentalnog zdravlja. Svatko tko se nekom kreacijom bavi je mentalno zdraviji. U ovo doba kad se sve ovo događa, važno je baviti se vještinama, imati svoj kruh u rukama kroz vještine i biti time zadovoljan."