Znanstvenici s Ludwig Maximilian Sveučilišta u Münchenu identificirali su dvije specifične vrste crijevnih bakterija koje su značajno češće prisutne kod osoba oboljelih od multiple skleroze (MS). Riječ je o vrstama Eisenbergiella tayi i Lachnoclostridium, članicama bakterijske obitelji Lachnospiraceae. Ovo otkriće, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), moglo bi otvoriti put prema novim pristupima u prevenciji i liječenju ove kronične neurološke bolesti.
Istraživanje je provedeno na 81 paru jednojajčanih blizanaca, od kojih je jedan imao dijagnosticiranu multiplu sklerozu, a drugi ne. Budući da blizanci dijele isti genetski materijal i slične rane okolišne čimbenike, ovakav pristup omogućio je znanstvenicima da s velikom preciznošću izoliraju razlike koje bi mogle biti presudne za razvoj bolesti.
Prijenos mikrobioma na miševe otkrio uzročnike
Kako bi dodatno testirali hipotezu, istraživači su prenijeli crijevne mikroorganizme iz uzoraka blizanaca u posebno uzgojene miševe osjetljive na bolest sličnu MS-u. Miševi koji su razvili simptome bolesti omogućili su preciznu identifikaciju bakterija koje su najvjerojatnije potaknule autoimunu reakciju – upravo E. tayi i Lachnoclostridium.
“Ova dva mikroorganizma pokazala su najjasniju povezanost s razvojem bolesti u miševa, a njihove su prisutnosti bile izraženije kod oboljelih blizanaca. Na temelju toga zaključujemo da bi mogli imati ključnu ulogu kao okolišni okidači u razvoju multiple skleroze kod ljudi”, stoji u objavljenom radu.
Povezanost mozga i crijeva
Već ranije je zabilježena povezanost crijevnog mikrobioma s autoimunim bolestima, no precizni mehanizmi ostali su uglavnom nepoznati. Ova studija prvi je puta uspjela suziti krug potencijalno ključnih bakterija zahvaljujući kontroliranim uvjetima istraživanja na genetski identičnim blizancima.
Znanstvenici ističu kako postoji rastuća hipoteza o osovini crijeva i mozga – povezanosti između signala koje crijevne bakterije šalju imunološkom sustavu i načina na koji taj sustav reagira, ponekad i napadajući vlastita tkiva, poput živčanih stanica kod multiple skleroze, javlja portal ScienceAlert.
“Zbog složenosti same bolesti, u kojoj kombinacija genetike i okolišnih čimbenika utječe na tijek, ovo istraživanje predstavlja važan korak prema razumijevanju uloge mikrobioma kao mogućeg pokretača bolesti”, zaključuju autori.
Novi nade za liječenje MS-a
Iako je riječ o ranom istraživanju, koje uključuje i modele na životinjama, autori vjeruju da su dobiveni rezultati značajan iskorak prema razvoju ciljanih terapija koje bi mogle modulirati sastav crijevne flore i tako spriječiti ili usporiti razvoj multiple skleroze.
“Naši rezultati identificiraju potencijalno štetne bakterije u ileumu blizanaca oboljelih od MS-a. Naš eksperimentalni pristup mogao bi otvoriti put ka funkcionalnom razumijevanju uloge crijevnog mikrobioma u inicijaciji bolesti,” navode znanstvenici.
Studiju je objavio PNAS – Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America – jedan od najuglednijih svjetskih znanstvenih časopisa.
