Znanstvenici otkrili da “hormon ljubavi” može regenerirati srce: Oksitocin potiče obnavljanje srčanog tkiva

Oksitocin je široj javnosti poznat kao tzv. “hormon ljubavi” – kemijska tvar koja se luči u mozgu pri socijalnom povezivanju, zagrljaju, porodu i dojenju. No, znanstvenici sa Sveučilišta Michigan nedavno su otkrili da ovaj hormon ima daleko širu biološku ulogu. Njihova nova studija, objavljena u recenziranom znanstvenom časopisu Frontiers in Cell and Developmental Biology, pokazala je da oksitocin može potaknuti obnovu srca nakon ozljede.

Naime, istraživanje je otkrilo da oksitocin aktivira tzv. epikardijalne progenitorne stanice (EpiPCs) – specijalizirane matične stanice koje se prirodno aktiviraju tijekom razvoja embrija i imaju sposobnost regeneracije srčanog tkiva. Aktivacijom tih stanica, oksitocin potiče procese koji bi mogli obnoviti oštećeni srčani mišić, primjerice nakon infarkta.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Pokusi na zebricama i ljudskim stanicama

U eksperimentima provedenim na zebricama, životinjskom modelu poznatom po iznimnoj sposobnosti regeneracije, znanstvenici su uočili snažnu aktivaciju oksitocina u mozgu ubrzo nakon što su srca riba bila oštećena. Samo tri dana nakon ozljede, ekspresija oksitocina u mozgu zebrica porasla je čak 20 puta. Taj porast doveo je do aktivacije EpiPCs stanica, koje su se zatim premjestile prema srcu i sudjelovale u njegovoj obnovi.

Paralelno s istraživanjima na zebricama, provedeni su i pokusi na ljudskim stanicama u laboratorijskim uvjetima. Istraživači su koristili ljudske inducirane pluripotentne matične stanice (hiPSC), iz kojih su razvili epikardijalne stanice. Kada su te stanice bile izložene oksitocinu, pokazale su značajno povećanje proliferacije i aktivaciju. Zanimljivo je da je oksitocin bio učinkovitiji od svih ostalih 14 neurohormona koji su testirani, uključujući i timosin β4, za kojeg se dosad smatralo najmoćnijim stimulatorom ovih stanica.

Mehanizam djelovanja i znanstvena potvrda

U nastavku istraživanja, znanstvenici su se fokusirali na molekularni mehanizam kojim oksitocin djeluje. Otkrili su da hormon aktivira matične stanice putem oksitocinskog receptora (OXTR) i signalnog puta TGF-β. Kada su istraživači kemijski blokirali receptor OXTR ili ga genetski isključili, oksitocin više nije mogao potaknuti regeneraciju, što potvrđuje njegovu izravnu i ključnu ulogu u procesu.

Važno je istaknuti da je studija metodološki vrlo snažna – uključuje analizu na životinjskom modelu, kulturi ljudskih stanica i 3D organoidima, što zajedno čini snažan dokaz za potencijalnu translaciju u kliničku praksu. Međutim, autori jasno naglašavaju da su svi dosadašnji rezultati dobiveni izvan živog ljudskog organizma te da je potrebno provesti dodatna istraživanja, uključujući ispitivanja na ljudima.

Prvi korak prema novim terapijama za srčane bolesti

Srčane bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, a srčano tkivo ima vrlo ograničenu sposobnost obnove nakon oštećenja. Trenutne terapije fokusirane su na usporavanje napredovanja bolesti i ublažavanje simptoma, dok prava regeneracija oštećenog srčanog tkiva još nije ostvarena. Upravo zato ova studija predstavlja važan iskorak.

Budući da je oksitocin već odobren za medicinsku upotrebu – primjerice, koristi se u porodništvu – znanstvenici se nadaju da će se lakše i brže razviti nova primjena tog hormona za liječenje srčanih bolesti. No, upozoravaju da je oksitocin u trenutnom obliku kratkog vijeka djelovanja u krvi, pa bi bilo nužno razviti stabilnije verzije molekule ili sintetske analoge za terapijsku uporabu.

Sljedeći koraci uključuju testiranja na većim životinjama, a zatim i klinička ispitivanja na ljudima. Ako se učinkovitost potvrdi, oksitocin bi u budućnosti mogao postati ključan dio terapija za pacijente koji su pretrpjeli infarkt ili pate od kroničnog zatajenja srca.