Kao što smo već pisali, pred nama je najtopliji tjedan ovog ljeta. Osim što bi Split po prvi put u povijesti službenih mjerenja mogao doseći vrlo visokih 40°C, slične temperature se očekuju po cijeloj obali i zaleđu.
Visoke temperature predstavljaju veliku opasnost za ljude, pogotovo kronične bolesnike, ali i za one kojih se sjetimo rjeđe nego bi trebali, naše kućne ljubimce, divlje životinje i lutalice.
Životinje s područja zahvaćenih požarima najranjivije
Tijekom posebno vrućih i sušnih dana, i njima je, baš kao i nama, potrebno rashlađenje. Ali za razliku od nas, oni ne mogu upaliti klimu i uglavnom nemaju pristup moru ili drugoj vodi. Posebno su ranjive divlje životinje s područja zahvaćenih požarima, koje su izgubile staništa i svoje uobičajene izvore vode i hrane, a mnoge su ozlijeđene što ih onemogućava u traženju novih područja za život.
O tome je već za Dalmacija Danas govorila doktorica veterinarske medicine Ingeborg Bate iz Centra za zaštitu divljih životinja u Zaprešiću.
- Super je da se sve divlje životinje s opožarenih staništa nahrani i da im se da voda, jer ako je životinja ozlijeđena, normalno da ne može prijeći kilometre u potrazi za hranom i vodom. Možda ih ljudi prije zbog vegetacije i šume nisu primjećivali, ali to su domicilne divlje životinje, one žive u tom kraju. Pitanje je koliko bi one kilometara trebale preći da nađu novo stanište, a opet možda zbog ozljeda nisu u stanju. U svakom slučaju treba im davati hranu i vodu. – rekla je tom prilikom. Naglasila je i kako je jako puno zaštićenih kornjača, čančara, tijekom požara ozijeđeno, te apelirala na javnost da, ukoliko vide ozlijeđenu životinju, jave Centru za zaštitu divljih životinja ili im bar osiguraju dovoljne količine vode. Foto: Jagoda Mihanović
"Stalno upozoravamo na opasnosti"
U ništa boljoj situaciji nisu ni kućni ljubimci i druge gradske životinje. Zbog jakog sunca, asfalt se može užariti i izazvati opekotine na šapama, a pri predugom izlaganju suncu i u nedostatku hidracije, prijeti im toplotni udar i sunčanica. O opasnostima koje vrućine predstavljaju za kućne ljubimce i druge životinje, te mogućnostima zaštite, porazgovarali smo s doktoricom veterinarske medicine iz veterinarske ambulante Anima Vita, Sunčicom Oštrić.
- Stalno upozoravamo na to koliko su psi osjetljiviji na vrućine i izmjene temperatura, nego ljudi, upravo zbog toga što je njihova temperatura nešto viša od ljudske. Svojim položajem i veličinom su puno bliže asfaltu i isparavanje vrućine iz asfalta je za njih puno opasnije, jer ipak hodaju bosi. Tu su moguće vrlo velike opekotine, pa treba izbjegavati izvođenje psa po vrućini, odnosno između 9 ujutro do bar 18 navečer, ako je to ikako moguće. Dosta je opasna i velika izmjena u temperaturama, na primjer iz klimatiziranog prostora izvesti psa vani na vrućinu, pogotovo za starije pse i srčane bolesnike. - kaže doktorica Oštrić.
Osim vrućine asfalta, veliku opasnost za životinje predstavlja direktno izlaganje suncu.
- Psi kao i ljudi mogu dobiti sunčanicu, koja može vrlo brzo nastupiti i fatalno završiti. Ukoliko vlasnik primjeti kod svog psa ubrzano disanje, kratki dah, blijedilo sluznica, mora se odmah javiti svom veterinaru, jer moguće je da pas ugine od zatajenja srca i pada tlaka, a to se naravno može kontrolirati kod veterinara. - upozorava Oštrić.
Upitali smo je i je li preporučljivo pse odvesti na plažu.
- Bilo bi super kad ne bi uopće izlazli tijekom velikih vrućina, osim rano ujutro i predvečer, ali ako ih se već vodi na plažu, neka pas boravi u hladu, redovito ga treba hladiti morskom vodom, a dobro je namazati kremom za sunčanje vrhove uški i nos. Pogotovo treba voditi računa o psima bijele dlake, jer su oni puno podložniji opekotinama.
Naglasila je i da dok traju velike vrućine psi trebaju uvijek imati svježu vodu na raspolaganju, nije preporučljivo davati im tešku hranu ili velike količine, a posebno naglašava da se pse ne bi smjelo ostavljati u automobilima. Ukoliko možete, radije svog ljubimca ostavite kod kuće.
Ne zaboravite na "ničije životinje"
U cijeloj priči ne smijemo zaboraviti na ulične mačke i divlje životinje koje obitavaju u blizini naših domova, poput vjeverica, te raznih vrsta ptica. Ukoliko ste u mogućnosti, ostavite posudu s vodom pred svoju zgradu, kuću, u obližnji park i bar sljedećih nekoliko dana vodite računa da je uvijek puna svježe vode. Foto: Pixabay
KORISNE INFORMACIJE
Svi koji vide ozlijeđenu čančaru i žele joj pomoći, mogu se javiti Centru za zbrinjavanje divljih životinja preko web stranice Udruge za zaštitu divljih životinja AWAP ili direktno doktorici veterinarske medicine Ingeborg Bati na broj mobitela 091 2302 215.
Što se tiče drugih divljih životinja, poput lisica, vukova i slično, ako ste u prilici, ostavite vode i hrane na područjima na kojima se nalaze. Ukoliko vidite da je životinja ozlijeđena, pogotovo ako spada pod zaštićene vrste, obavijestite Ministarstvo za zaštitu okoliša. Za ozlijeđene divlje ptice se možete obratiti i u Sokolarski centar Šibenik.