HDZ-ov sisačko-moslavački župan Ivo Žinić ima plaću od 18.091 kune. Njegov sin Dario koji je dogradonačelnik Gline mjesečno zarađuje 8.585 kuna. Ivina supruga Nena zaradi još 5.800 kuna od svog posla.
Drugi sin Andrej je zaposlen u glinskoj kaznionici s nejavnom plaćom. Ali cijela obitelj je prijavljena i živi u državnoj kući u Glini. Za koju su kroz 25 godina plaćali ništa ili nevjerojatno sitnu najamninu od tek 100 kuna. Kuća u kojoj žive Žinićevi u Runjaninovoj ulici u Glini je lijepa i uređena katnica. Nije oštećena niti u strahovitom potresu koji je pogodio Banovinu i ima zelenu naljepnicu..
Moćna obitelj tako koristi privilegij za koji javnost dosad nije znala. U svojoj imovinskoj kartici, Ivo Žinić je naveo da je vlasnik kuće od 100 četvornih metara u Glini i da ju je dobio darovnim ugovorom. No država kuću nikada nije darovala. Dapače, pokrenuli su i reviziju ima li obitelj pravo na kuću. Ali ništa se za sad nije dogodilo, pišu 24 sata.
Priča o kući je puna nevjerojatnih detalja. Od toga kako je prvi puta Žinić u nju uselio, preko državnog otkupa, pa do toga da će o tome smije li i dalje Ivo Žinić koristiti kuću odlučivati: Ivo Žinić!
Ivo Žinić je prije nego je postao župan bio na visokim funkcijama u ministarstvima i Uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Među ostalim, bio je glavni inženjer za obnovu Banovine nakon rata nakon što se razvojačio nakon 1995. godine.
Zato su 24 sata htjela provjeriti navod iz njegove imovinske kartice, da je kuću dobio darovnim ugovorom. Pitali su Središnji ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje pod kojim uvjetima je obitelji darovana kuća.
Nekretnina je državna
- Nekretnina na adresi Runjaninova 7 nalazi se u nadležnosti Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nije darovana niti je na bilo koji drugi način otuđena, dakle ista je u vlasništvu Republike Hrvatske - odgovorili su iz Ureda u kojem je ranije radio Žinić, a koji sada vodi HDZ-ov Nikola Mažar.
Objasnili su i da je nekretnina dodjeljena na korištenje obitelji Žinić još 1995. godine. I to na privremeno korištenje. Radilo se o tome da je država imala nakon Oluje problem. Imala je tisuće prognanika i izbjeglica u hotelima i kampovima, a s druge strane su postojale prazne nekretnine od onih koji su odselili s Banovine, ali i drugih krajeva. Kuća je bila prazna i vrlo je vjerojatno pripadala nekom od banijskih Srba. Ime prijašnjeg vlasnika nisu dobili od dvije institucije koje su tražili.
Uglavnom, kako odgovaraju iz Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, na isti način je dodjeljeno preko 19.000 obitljskih kuća u Hrvatskoj. Ali onda je Ustavni sud 1998. godine ukinuo takav zakon pozivajući se na nepovredivost vlasništva. Država je morala vratiti sve kuće prijašnjim vlasnicima ili ih otkupiti ako želi da u njima ostanu oni kojima ih je dodjelila. A zbrinuti one koji su u tim kućama dotad privremeno živjeli. I kako je država zbrinula obitelj Ive Žinića, tada svog glavnog inženjera obnove u Ministarstvu razvitka i obnove?
Iz sadašnjeg Ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kažu da je državna agencija APN otkupila kuću od prijašnjeg vlasnika.
Prvo ju je koristio besplatno
- Kupoprodajnim ugovorom sklopljenim 31. prosinca 1999. godine između vlasnika navedene nekretnine i Agencije za pravni promet nekretninama, nekretnina postaje vlasništvom Republike Hrvatske. Navedena agencija je s članovima obitelji Žinić dana 18. siječnja 2000. godine sklopila ugovor o najmu - odgovaraju.
I tu sada počinje novi zaplet. Pitali su APN od koga su kupili nekretninu, po kojoj cijeni i zašto je otkupljena. Na ta pitanja nisu dobili odgovor. Ali su zato odgovorili za koliko su je iznajmili obitelji Žinić.
- Prema tada važećim pozitivnim pravnim propisima, APN je imao propisanu visinu najamnine od 1-100 kuna. Za predmetni ugovor o najmu visina je iznosila 100 kuna. Gospodin Žinić nema nepodmirenih dugovanja - odgovorili su iz APN-a.
Žinić je, dakle, prvo besplatno živio u kući, a onda ju je država otkupila i dala mu je na korištenje za 100 kuna. Ali samo do 2008. godine. Tada idu nove promjene.
APN objašnjava da su oni u suradnji s Upravom za posebna područja državne skrbi koje je 2008. godine bilo u sastavu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva prepustili njima niz nekretnina. Od 1.118 objekata koje su kupili, njima su prepustili 459 onih koja su se nalazila na područjima posebne državne skrbi. Među njima je i kuća koju koriste Žinićevi. Ivo Žinić je u to doba bio ravnatelj uprave za integrirani regionalni razvoj baš u istom tom ministarstvu koje je tada dobilo na upravljanje i državnu kuću u kojoj on živi.
- Kako je i objekt koji je koristio gospodin Žinić određen da bude prenesen na daljnje raspolaganje Upravi, APN je dana 27. listopada 2008. godine raskinuo ugovor o najmu s gospodinom Žinićem, predao cjelokupnu dokumentaciju Upravi i nekretninu isknjižio iz svoje balance, a predmet arhivirao - zaključuju u APN-u.
Dakle, obitelj više nije morala plaćati 100 kuna mjesečne najamnine za kuću koja se u katastru vodi kao objekt od 107 četvornih metara, plus dvorište od 479 kvadrata, garaža od 34 kvadrata i nadstrešnica od 30 kvadrata. Sveukupno na 650 četvornih metara zemljišta nedaleko od centra danas razrušene Gline. Sama stambena površina kuće je znatno veća od spoemenutih 107 četvornih metara jer ima i kat. Ali to su jedini podaci iz katastra o posjedu, kuća nije etažirana i nije pronađena u zemljišnim knjigama. I u katastru jasno piše da je vlasnik Republika Hrvatska. Sam Žinić je današnju vrijednost te nekretnine procjenio na 280.000 kuna u imovinskoj kartici.
Plaća li onda bilo što danas Žinić, pitali su iz 24 sata dodatno Ured, ali zbog vikenda nisu dobili odgovor. Ali podsjetimo, u prvom odgovoru su rekli da se najam plaća APN-u, a taj ugovor je raskinut.
Čisti sukob interesa
Ali ni tu nije kraj ove nevjerojatne priče. Kako je odgovorio Ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u međuvremenu su se opet promjenili zakoni. I oni su dobili obvezu napraviti reviziju dodjeljenih nekretnina. Zato su poslali Uredu državne uprave Sisačko-moslavačkoj županiji da provjeri ima li obitelj Žinić u novim okolnostima pravo i dalje koristiti nekretninu. Uvedeni su kriteriji po kojima Ured državne uprave mora provjeriti imaju li oni koji žive u državnim nekretninama i druge nekretnine, jesu li ih imali i prodali, sve su to uvjeti da se izgubi ona državna.
- Zahtjev smo poslali 30. listopada 2019. godine. Do danas nismo dobili odluku - odgovaraju u Uredu za stambeno zbrinjavanje.
Dakle, 14 mjeseci nisu uspjeli provjeriti Žinića i ima li pravo nastaviti koristiti nekretninu. Ali u međuvremenu je opet promjenjen još jedan zakon. Uredi državne uprave u županijama su pripojeni lani županijama. Pojednostavljeno, sada odluku o tome ima li Žinić pravo na daljnje korištenje kuće trebati potpisati župan Ivo Žinić. A prije toga će Ivo Žinić provjeriti Ivu Žinića i udovoljava li svim kriterijima da nastavi koristiti kuću.
Zvali smo i poslali poruku županu Žiniću. Napisali smo o čemu bi razgovarali i pitali ga plaća li što državi za nekretninu. Nikakav odgovor nismo dobili, pišu 24 sata.
