Danas se obilježava 28. svibnja, Međunarodni dan akcije za zdravlje žena, a tim povodom oglasila se Ženska mreža Hrvatske, upozorivši da Hrvatska ovaj dan dočekuje u ozračju, kako navode, "kontinuiranog urušavanja reproduktivnih prava žena, institucionalne diskriminacije i sustavnog izostanka političke odgovornosti". Iz Ženske mreže Hrvatske poručuju da su pravo na zdravlje, reproduktivna prava i tjelesna autonomija temeljna ljudska prava žena te upozoravaju da se u Hrvatskoj ta prava sve češće ograničavaju političkim odlukama i institucionalnom pasivnošću.
Kritike zbog stavova o medicinski pomognutoj oplodnji
Posebno su se osvrnuli na stavove iznesene na sjednici Vlade Republike Hrvatske tijekom odbacivanja interpelacije o reproduktivnim pravima žena. Prema njihovim riječima, svođenje medicinski pomognute oplodnje isključivo na "metodu liječenja bolesti" predstavlja ozbiljan korak unatrag u zaštiti ljudskih prava žena. "Medicinski pomognuta oplodnja nije samo liječenje neplodnosti, već i pitanje reproduktivne autonomije, prava na roditeljstvo te prava na privatni i obiteljski život", poručuju iz Ženske mreže Hrvatske.
Dodaju da restriktivan i diskriminatoran pristup medicinski pomognutoj oplodnji već godinama prisiljava žene da zdravstvenu skrb traže izvan Hrvatske. U priopćenju se ističe i kako takva politika, prema mišljenju Ženske mreže Hrvatske, šalje negativnu poruku djeci koja već žive u Hrvatskoj, a rođena su nakon postupaka medicinski pomognute oplodnje kojima su njihove majke morale pristupiti u inozemstvu.
Pritom posebno ističu djecu koja odrastaju sa samohranom majkom ili u obiteljima žena koje žive u istospolnim zajednicama. "Država takvom politikom šalje poruku da njihove obitelji nisu jednako vrijedne i društveno prihvatljive", navodi se u priopćenju.
Upozoravaju na prepreke u ostvarivanju prava na pobačaj
Ženska mreža Hrvatske upozorava i na ozbiljne prepreke s kojima se žene u Hrvatskoj i dalje suočavaju pri ostvarivanju prava na pobačaj. Podsjećaju da je prošlo gotovo deset godina od odluke Ustavnog suda iz 2017. godine, kojom je Hrvatskom saboru naloženo donošenje novog zakona o prekidu trudnoće, no država, kako navode, još uvijek nije ispunila svoju ustavnu obvezu.
Umjesto osiguravanja dostupne zdravstvene skrbi, upozoravaju na širenje tzv. "priziva savjesti" u javnim bolnicama, zbog čega je ženama u pojedinim dijelovima Hrvatske zakonom zajamčeno pravo na pobačaj praktično nedostupno. "Pozivanje na tzv. "priziv savjesti" ne može biti izgovor za uskraćivanje medicinske usluge ženama niti smije služiti kao mehanizam institucionalnog ograničavanja prava na zdravstvenu zaštitu", poručuju.
Pozivaju se na međunarodne dokumente i odluke Europskog suda
Iz Ženske mreže Hrvatske podsjećaju da su reproduktivna prava žena zaštićena međunarodnim dokumentima koje je Republika Hrvatska obvezna poštovati, uključujući Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Pozivaju se i na praksu Europskog suda za ljudska prava, navodeći predmete S.H. and Others v. Austria i Costa and Pavan v. Italy, u kojima je, kako ističu, potvrđeno da pitanja reproduktivne autonomije i pristupa medicinskim tretmanima povezanima s roditeljstvom potpadaju pod zaštitu prava na privatni i obiteljski život.
Ženska mreža Hrvatske iznijela zahtjeve
Ženska mreža Hrvatske poručuje da reproduktivna prava žena u Hrvatskoj ne ugrožava "nedostatak zakona", nego političke odluke, institucionalna pasivnost i kontinuirano pogodovanje konzervativnim pritiscima nauštrb prava žena.
Zatražili su donošenje novog zakona o prekidu trudnoće u skladu s odlukom Ustavnog suda i međunarodnim standardima ljudskih prava, stvarnu dostupnost i besplatnost pobačaja u svim javnim bolnicama, reguliranje tzv. "priziva savjesti" tako da ne omogućava uskraćivanje medicinske usluge ženama, uklanjanje diskriminatornih prepreka pristupu medicinski pomognutoj oplodnji te razvoj javnih politika koje će reproduktivna prava žena štititi, a ne ograničavati.
"Žene nisu instrument demografske politike države. Reproduktivna prava žena nisu ideološko pitanje, nego pitanje ljudskih prava, zdravlja, dostojanstva i ravnopravnosti", zaključuju iz Ženske mreže Hrvatske.
