Trgovački sud u Zagrebu presudio je u studenom da Grad Zagreb mora platiti Euroherc osiguranju 454,97 eura štete i 648,67 eura parničnog troška koji su oni isplatili vlasnici kasko osiguranog parkiranog automobila na koji je s krova zgrade usred Zagreba pala šumska životinja - srna.
Kako piše u presudi, nezgoda se dogodila 24. ožujka 2018. u Zagrebu, u Ulici Ivana Kukuljevića nasuprot kućnog broja pet gdje je vozilo bilo propisno parkirano na označenom mjestu uz propisanu naknadu. Kada je vlasnica došla do parkiranog vozila tamo su već bili policajci radi očevida zbog pada divljači s krova na vozilo. Nesretna srna je na mjestu uginula, a nesreću je policiji prijavila nepoznata osoba, pišu 24 sata.
Zagreb osporavao odgovornost
'Tužitelj navodi da je njegov osiguranik pretrpio štetu na dijelu ceste i zemljišta koji je u vlasništvu tuženika, da se radi o šteti od opasne stvari (divljač) koju tuženik na području svoje lokalne samouprave ima obvezu zbrinuti i smjestiti, odnosno ima obvezu zaštiti svu divljač koja se nekontrolirano kreće na prostorima izvan svog staništa, osigurati adekvatnu zaštitu divljači i zaštitu građana od nastanka štete od divljači na području svog dijela samoupravljanja', piše u presudi.
Tuženik, odnosno Grad Zagreb, u odgovoru na tužbu ne osporava visinu niti sam nastanak štetnog događaja, ali osporava da je odgovoran. Navodi da se u konkretnom slučaju radi o nepredvidivom uzroku, odnosno višoj sili koja se nije mogla spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Ističe da nije vlasnik stradale srne te da uredno ispunjava sve obveze i poduzima potrebne mjere iz svoje nadležnosti, što dokazuje Program zaštite divljači za Grad Zagreb, pri čemu napominje da za dio Parka prirode Medvednica - Grad Zagreb vrijedi zaseban program. Na tom području nije dopušteno ustanovljenje lovišta, no na tom području postoji sedam revira u kojima ovlaštenici prava provedbe zaštite divljači uzgajaju i zaštićuju divljač, a jedan od njih je Lovačko društvo 'Sljeme' za uzgoj, zaštitu i lov divljači - Gračani, kao lovačko društvo koje je korisnik područja u blizini kojeg se dogodio štetni događaj, navode u presudi.
Pozvali su se i na Zakon o lovstvu prema kojem ulovljena, ranjena i uginula divljač pripada lovoovlašteniku ako prema lovno gospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljači u lovištu, a na površinama izvan lovišta pripada osobi koja provodi zaštitu divljači na tim površinama, pa su predložili da se Lovačko društvo Sljeme obavijesti o parnici.
Divljač prestrašena u gradu
Tužitelj je tvrdio da zaštita divljači na gradskom području proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode, Zakona o veterinarstvu, Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode, Pravilnika o sadržaju, načinu izrade i postupku donošenja, odnosno odobravanja lovno gospodarske osnove, programa uzgoja divljači i programa zaštite divljači. Obrazlažu da divljač ne bi došla do samog središta Zagreba da je program ispravno napravljen i da se provodi.
Odgovornost nije samo objektivna već i kulpozna (po kriteriju krivnje) jer je divljač prestrašena gradskim prilikama (promet, buka, ljudi, zvukovi, gradska svjetlost) pobjegla ili skočila na krov nekretnine jer Grad nije provodio zaštitu i zbrinjavanje divljači, iako je to njihova zakonska, komunalna i programska obveza. Euroherc se pozvao i na ustavnu odredbu prema kojoj je očuvanje prirode i čovjekova okoliša jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH, a Grad Zagreb nije zaštitio divljač kao prirodno bogatstvo, niti ljude i njihovu imovinu.
Sutkinja je nakon što je analizirala propise primijetila da Euroherc nije naveo koje je to mjere za zaštitu divljači Grad Zagreb propustio poduzeti, a koje su u uzročnoj vezi s nastalom štetom. Kod odgovornosti po principu krivnje, onaj tko prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi, osim ako dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Stoga je na tužitelju teret dokazivanja činjenice da je tuženik skrivio određenu štetu svojim postupanjem (činjenjem) ili propuštanjem (nečinjenjem). Dakle, Euroherc je trebao dokazati da je Grad Zagreb nekom radnjom ili propustom uzrokovao štetu, a sutkinja je ocijenila da u tome nisu uspjeli.
Međutim, suprotno stavu Grada Zagreba, sutkinja je obrazložila da divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar i po tom je pitanju sudska praksa zauzela taj stav u brojnim odlukama. Od opasne stvari potječe povećana opasnost štete za okolinu pa se odgovara bez obzira na krivnju. Odgovornost se može izbjeći samo ako se dokaže da nije opasna stvar uzrok štete. A odgovornost je na vlasniku te stvari, a kad je riječ o opasnoj djelatnosti, na onome tko se njome bavi.
'Lako skočila na krov zgrade'
Grad Zagreb provodi zaštitu divljači na području Parka prirode Medvednica, gdje je zabranjeno ustanovljenje lovišta. A to što se pozivaju na ugovorni odnos s revirima ne utječe na njihovu odgovornost već može biti temelj regresne odgovornosti revira od kojeg Grad može tražiti naknadu ustanovi li se da je odgovornost Grada u izravnoj uzročnoj vezi s nepridržavanjem ugovornih obveza revira. Ali, za konkretnu parnicu to je nebitno jer Grad Zagreb provodi zaštitu divljači i stoga se smatra njezinim imateljem (vlasnikom), a iz toga proizlazi i odgovornost za naknadu štete od te opasne stvari, javljaju 24 sata.
O višoj sili nema govora jer je Grad znao za mogućnost migracije divljači s Medvednice prema naseljenom gradskom području 'pa se stoga ni na koji način ne može smatrati da je dolazak srne na krov stambene zgrade, na koji je srna lako skočila s obzirom na svoje prirodne osobine i s obzirom na konfiguraciju terena, a s kojeg krova je potom (od)skočila (pala), na vozilo osiguranika tužitelja, viša sila, odnosno događaj koji se nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti', obrazložila je sutkinja nepravomoćnu presudu.
