Predstavnici Ukrajine i Rusije sastat će se u utorak i srijedu u Ženevi na novoj rundi mirovnih pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Država. Prema navodima Kremlja, u središtu razgovora bit će najosjetljivije pitanje rata – sudbina ukrajinskih teritorija koje je okupirala Rusija.
Američki predsjednik Donald Trump pojačava pritisak na obje strane kako bi se postigao dogovor o okončanju najvećeg europskog sukoba od 1945. godine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ističe da se Kijev suočava s velikim pritiskom da pristane na ustupke. Trump je u ponedjeljak, obraćajući se novinarima u zrakoplovu Air Force One, poručio da bi Ukrajina trebala što prije sjesti za pregovarački stol i postići dogovor.
Moskva traži da Ukrajina prepusti i preostalih 20 posto Donecke oblasti koje ruske snage nisu zauzele, što Kijev odlučno odbacuje. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov najavio je da će se ovaj put raspravljati o „širem rasponu pitanja“, uključujući teritorij i ostale ruske zahtjeve.
Osim teritorijalnih sporova, dvije strane duboko su podijeljene i oko kontrole nad nuklearnom elektranom Zaporižje te eventualne uloge zapadnih vojnih snaga u poslijeratnoj Ukrajini.
Nakon dva kruga pregovora održana u Abu Dhabiju, koji su donijeli tek razmjenu zarobljenika bez većeg napretka, pregovori su premješteni u Ženevu. Novi sastanak dolazi neposredno prije četvrte godišnjice ruske invazije, 24. veljače.
Rat je odnio desetke tisuća života, milijuni su raseljeni, a brojni ukrajinski gradovi i sela teško su razrušeni.
Voditelj ukrajinskog izaslanstva Rustem Umerov objavio je da je njegov tim već stigao u Ženevu te da očekuje „konstruktivan rad i sadržajne razgovore o sigurnosnim i humanitarnim pitanjima“. Rusko izaslanstvo predvodi Vladimir Medinski, savjetnik predsjednika Vladimira Putina.
Američku delegaciju predstavljat će posebni izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner.
U međuvremenu, Zelenski upozorava na nove prijetnje. Prema njegovim riječima, obavještajni podaci ukazuju na to da Rusija priprema nove masovne napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koristeći kombinaciju dronova i projektila. Istaknuo je da takvi udari dodatno otežavaju napore za postizanje mirovnog sporazuma te pozvao partnere, ponajprije Sjedinjene Države, na jaču potporu u protuzračnoj obrani.
