Poznata hrvatska psihologinja, utemeljiteljica katedre za kliničku psihologiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Mirjana Krizmanić preminula je u nedjelju ujutro u 89. godini života, objavilo je Hrvatsko psihološko društvo.
Rođena je i školovana u Zagrebu, a u istom gradu je, na Filozofskom fakultetu, diplomirala psihologiju 1960. godine. Ostaje raditi na fakultetu, gdje je 1971. i doktorirala. Predavala je predmete iz područja kliničke i zdravstvene psihologije, a 1972. je osnovala Katedru za kliničku psihologiju, kojoj je bila predstojnica gotovo trideset godina, do mirovine krajem 2000.
.png)
Glavna područja njezinog znanstvenog interesa bili su koncepti smisla za humor i kvalitete života, ali i njihovih međusobnih veza. Razvila je, prilagodila i prevela nekoliko mjernih instrumenata u tom periodu karijere, uglavnom u suradnji s Vladimirom Kolesarićem, a najpoznatiji su Skala kvalitete življenja i Test za ispitivanje smisla za humor: HOPA. Ove skale je koristila u vlastitim istraživanjima, ali pokazale su se pouzdanima te se i dalje upotrebljavaju prilikom ispitivanja kvalitete života i humora. Postale su uobičajeni mjerni instrumenti tih konstrukata na našem govornom području.
Tijekom i nakon Domovinskog rata posvetila se radu koji je uključivao pomoć stradalima, prije svega invalidima i izbjeglicama. Bila je i jedna od osnivačica nevladine humanitarne udruge "Dobrobit" koja se, osim samog pružanja pomoći, bavila i edukacijom te pisanjem tekstova o psihosocijalnoj pomoći.
Nakon odlaska u mirovinu nastavlja raditi na pisanju stručne literature, ali počinje se baviti i pisanjem popularno-psihologijskih knjiga s tematikom koja je usko vezana uz njezinu znanstvenu karijeru. Tada postaje poznatija i u široj javnosti. Iako objavljuje knjige koje su na istim policama s onima o samopomoći, izrazito je kritična prema takvom površnom pristupu psihologiji te u svojim popularno-znanstvenim radovima pokušava prenijeti samo znanja koja su znanstveno dokazana, ali ih prikazuje jezikom dostupnim cijeloj populaciji.
Objavila je 70-ak radova u stručnim časopisima, dvije stručne knjige, dvadesetak poglavlja u knjigama drugih urednika i deset popularno-psihologijskih knjiga. Također je objavila ili prevela dvadeset mjernih instrumenata i sedam priručnika za uporabu istih.
Osvojila je brojne nagrade i priznanja, između ostalog Republička nagrada za znanstveni rad "Božidar Adžija",
nagradu "Ramiro Bujas" za osobito vrijedno ostvarenje na društvenoj afirmaciji psihologije (s nekoliko članova udruge "Dobrobit"), nagradu "Marko Marulić" za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji, nagradu "Ramiro Bujas" za životno djelo, nagradu "Miko Tripalo" za rad, nesebični javni angažman u zaštiti dostojanstva čovjeka, obrani sloboda i promicanju društvene pravednosti,...
