Često se posljednjih dana upravo susjedna Slovenija navodi kao primjer da je moguće izbjeći plimni val poskupljenja pri prelasku na euro. Ključnima su se pokazali projekti godišnjeg nadzora cijena te objave crnih lista pa su oni koji love u mutnom završili na stupu srama, piše HRT.
Prošlo je 16 godina otkako je euro zamijenio slovenski tolar. Zamjena valute i susjedima je tada donijela problem sa zaokruživanjem cijena naviše.
Važnu ulogu tada su imala društva za zaštitu potrošača. Protiv divljanja cijena borili su se i crnim listama.
"MI i danas imamo crne liste"
Na tzv. crnim listama javno su se iznosila imena svih onih koji su neutemeljeno dizali cijene proizvoda i usluga te prelazak na euro pokušali iskoristiti za lov u mutnom. Kontrola cijena provodila se redovito od 2006. do 2009. godine. Cijene su se držale pod kontrolom i čestim inspekcijskim nadzorima. A slične liste postoje i danas.
"Mi to imamo i danas u vrijeme rasta cijena. Naši trgovački lanci to su prihvatili i cijene se mijenjaju. Kada si u europodručju, cijene ti ne mogu rasti više nego u drugim članicama jer tada tvoja ekonomija gubi konkurentnost", kazao je Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske komore Slovenije.
"Poslovanje u jednoj valuti je jednostavnije"
Uvođenje eura bilo je i korak prema jačanju gospodarstva. Tvrtka Aquafil jedan je od najvećih slovenskih izvoznika i vodeći proizvođač poliamidnih vlakana u svijetu.
"Samo poslovanje u jednoj valuti jednostavnije je, smanjuju se troškovi i valutni rizici, ali treba se brinuti za konkurentnost i učinkovitost, a ne se samo oslanjati na promjenu valute jer to je, u neku ruku, kockanje", izjavio je Saša Muminović, član uprave tvrtke AquafilSLO.
Šesnaest godina od uvođenja eura Slovenija je zemlja sa stabilnim gospodarstvom. Temelji su dobra infrastruktura i visokoobrazovana radna snaga, a četvrtinu BDP-a čini industrijska proizvodnja. S kreditnim rejtingom AA svijetu signalizira da je sigurna i za ulaganja.
